Miranda Patrucić, novinarka Projekta za izvještavanje o organizovanom kriminalu i korupciji (OCCRP) sa sjedištem u Sarajevu članica je Međunarodnog konzorcijuma istraživačkih novinara (ICIJ), koji obrađuje dokumente iz Paname i distribuira ih u javnost.
U razgovoru za Glas Amerike kaže da će imena ljudi i kompanija sa Balkana, koje su povezane sa advokatskom firmom Mosak-Fonseka biti objavljena tokom narednih par sedmica.
Patrucić govori i o tome kako je dobila pristup milionima dokumenta koji otkrivaju kako bogati i slavni -- a među njima i jedan broj državnika i političara -- koriste karipske off-shore institucije da bi sakriili ili oprali velike količine novca.
“Anonimni izvor je dostavio podatke njemačkom listu Zidojče Cajtung, a oni su te informacije podijelili sa Međunarodnim konzorcijumom istraživačkih novinara (ICIJ) koji je napravio platformu za sve nas kako bismo svi imali pristup podacima. Na projektu se radilo više od godinu. Radi se o ogromnoj količini dokumenara, 11 i po miliona dokumenata. Znači, najveće curenje informacija ikada, a ovo je takođe i najveća saradnja između novinara i novinarsko istraživanje do sada. Radi se o ogrmnoj količini informacija, pa ni mi nismo uspjeli proći kroz sve podatke. Priče će se objavljivati u narednim mjesecima. Broj imena, kompanija koje su uključene je ogroman. Nikada do sada nije viđšeno tako nešto“, kaže Patrucić.
U prvom „talasu“ mediskih izvještaja fokus je na pojedincima i kompanijama iz centralne Azije iIstočne Evrope. Informacije o poslovnim kombinacijama u kojima se spomnjimu predsjednici Russije, Ukrajine i Azerbejdžana dominiraju medijskim izvještajima. S obzirom na pristustvo karipskih investitora, ali i poslovne veze regiona sa Rusijom i Azerbejdžanom ovaj aspekt Panama dokumentacije interesantan je i intrigantan i za Balkan.
„Objavićemo, svakako, i imena ljudi koji su od javnog interesa a porijeklom su sa Balkana. Te priče se očekuju kroz par sedmica“, kaže Patrucić. Na naše pitanje koliko je imena i kompanija sa Balkana povezano sa panamskim off-shore šemama firme Mosak-Fonseca ona kaže:
„Nema toliko koliuko ima u Rusiji, koja je mnogo finansijski jača. Tu govorimo o milijardama i milionima, a i veći je broj ljudi., tako da je logično da je veći broj ljudi iz Rusije nego iz Bosne i Hercegovine. Ali imena ima i dobrih priča koje će uskoro biti objavljene ima“.
Reakcije na Zapadu Evrope, gdje se traže istrage, prijevremeni izbori i sl. razlikuju se od prvih rekacija na evropskom istoku, gdje su izvještaji okarakterisani kao pritisak na, primjera radi, Vladimira Putina, koji se orkestrira izvana.
Miranda Patrucić kaže da različite reakcije stavlja u kontektst „različitog stepena demokratije u kojem se društvo nalazi“.
„Ali je vrlo je zanimljivo da u Ukrajini postoji rasprava, i pozivi predsjedniku da podnese ostavku, tako da nije sve tako crno. U nekim slučajevima može se desiti da se otvore neke istrage, i uopšte otvore pitanja off-shore firmi i šta one rade u našim zemljama“, kaže Patrucić.