Debakl francuske vlade korijene ima u odluci predsjednika Emmanuela Macrona da raspusti parlament u junu, što je dovelo do prijevremenih izbora.
Ti izbori su rezultirali parlamentom podijeljenim u tri približno jednake grupe bez jasne većine.
To je značilo da je manjinska centristička vlada pod vodstvom Michela Barniera bila prepuštena na milost i nemilost lijevom savezu Novog narodnog fronta (NFP) i krajnje desnom Nacionalnom okupljanju (RN), koji su zajedno imali dovoljno poslanika da je smijene s vlasti.
Barnier je u ponedjeljak najavio da će, kako bi izbjegao glasanje u parlamentu, progurati dio budžeta koji se odnosi na socijalno osiguranje kroz posebnu proceduru.
Ova procedura je, pak, omogućila opozicionim poslanicima da pokrenu izglasavanje nepovjerenja.
Čelnica francuske krajnje desnice Marine Le Pen rekla je, nakon izglasavanja nepovjerenja vladi, da pritisak na predsjednika zemlje raste, ali da za sada ne traži Macronovu ostavku.
Ona je kazala da krajnja desnica ima neke zahtjeve za podršku mogućem Barnierovom nasljedniku, ali će da dopusti sljedećem premijeru da se prihvati posla.
Jean-Luc Melenchon, koji vodi krajnje ljevičarsku stranku Nepokorena Francuska (LFI), koja je dio šireg lijevog saveza, izrazio je svoje zadovoljstvo padom vlade.
"Čak i s novim Barnierom svaka tri mjeseca, Macron neće izdržati tri godine", dodao je, govoreći o preostalom vremenu predsjednika Macrona na dužnosti.
Novi izbori prema ustavu nisu mogući prije juna, a Macron će se sada suočiti s velikim izazovom u imenovanju nove vlade u parlamentu koji je podjeljeniji nego ikad, kao i uz pozive na njegovu ostavku.
Kako javlja Reuters, Macron namjerava brzo postaviti novog premijera.
Jedan od izvora rekao je za Reuters da se Macron nada da će imati nekoga na mjestu već 7. decembra, kada će u posjetu stići novoizabrani američki predsjednik Donald Trump u povodu otvaranja crkve Notre Dame.