Borelioza je opšti termin za infekciju izazvanu bakterijama roda Borrelia, koje prenose krpelji. Postoji nekoliko vrsta borelioza, ali je najpoznatija lajmska bolest.
„Postoje svega četiri krpeljne vrste koje mogu biti infestirane sa borelijom. Naše prostore naseljava Ixodes ricinus, šumski krpelj, i on jedini prenosi bolest, iako se na čovjeka kači preko 30 vrsta krpelja”, kazala je infektologinja Alma Sejtarija-Memišević.
„S obzirom na evidentiranje više vrsta borelija koje su uzročnici ili potencijalni uzročnici Lajmske borelioze na području Bosne i Hercegovine, možemo zaključiti da je stanovništvo Bosne i Hercegovine izloženo riziku od infekcije putem uboda krpelja i razvoja sistemskog oboljenja Lajmske borelioze”, kazala je Lejla Ušanović, viša istraživačica na Instituta za genetičko inženjerstvo Univerziteta u Sarajevu (UNSA-INGEB), koja se bavi molekularnim i genetičkim istraživanje borelija.
Međutim, kako je kazala Ušanović, važno je istaći da ne treba paničariti u slučaju uboda krpelja, jer ubod, pa čak inficiranim krpeljom ne znači da će infekcija preći na domaćina-čovjeka.
Mr. Lejla Ušanović
„Ukoliko uočimo krpelja, važno je ničim ga ne tretirati. Tretiranjem, nadražujemo krpelja da povrati svoj sadržaj u krvotok domaćina čime se povećava rizik od prenosa patogena (npr. borelija). Po uočavanju, krpelja treba odmah izvaditi upotrebom pincete ili se javiti u nadležni Dom zdravlja ili hitnu medicinsku službu”, dodala je.
Raširenost Lajmske bolesti u BiH
Nakon uboda krpelja može se pojaviti lokalna reakcija koja najviše liči ubodu komarca, ali eksperti ističu kako to nije znak bolesti.
„Najčešći znak prve faze Lajmske bolesti jeste Erythema migrans, okrugli prsten koji se javlja na mjestu uboda krpelja”, kazala je Sejtarija-Memišević.
Postoje tri faze Lajmske bolesti i to rana lokalizirana, rana diseminirana i kasna bolest. Svaka faza ima svoje vrlo jasne karakteristične kliničke slike.
Sejtarija-Memišević je istakla kako je izuzetno važno da se pacijenti pravovremeno i dostatno tretiraju antibioticima u prvoj fazi bolesti. „Pacijenti koji su adekvatno tretirani u ovoj fazi bolesti, praktično nemaju šanse da obole od kasnih faza bolesti”, naglasila je.
Dr. Alma Sejtarija-Memišević
„Što se konkretno pacijenata tiče, incidence, prevalence ove bolesti, na žalost nemamo tačne, zvanične podatke. Možemo samo okvirno reći da se u KS godišnje sigurno zabilježi i preko 500 uboda krpelja, a okvirno 7% pacijenata oboli od Lajmske bolesti, većinom sa simptomima rane lokalizirane forme”, dodala je Sejtarija-Memišević.
Ona je upozorila i na problem dijagnosticiranja Lajmske bolesti te dijagnosticiranja „hronične lajmske bolesti”.
„Hronična lajmska bolest ne postoji i to će potvrditi sva zvanična literatura. Samim tim tretman za hroničnu lajmsku bolest ne postoji. Možemo diskutirati na temu Post Lyme sindroma, kao što smo upoznati sa Post COVID sindromom”, istakla je Sejtarija-Memišević.
Praćenje uzročnika bolesti
Kako bi se pratila situacija sa borelijom, potrebna su praćenja ovog tipa bakterije, kao i životinja koje su prenosnici, odnosno krpljenja i životinja na kojima ovi krpelji parazitiraju.
Kako je Lejla Ušanović istakla, trenutno istraživači pri Laboratoriji za molekularnu genetiku prirodnih resursa UNSA-INGEB implementiraju projekat koji se bazira na građanskoj nauci, kada i sami građani učestvuju kao istraživači u uočavanju krpelja i krpeljski prenosivih patogena i DAMA protokolu, vezanom za praćenje životinja koje prenose uzročnike bolesti.
„Monitoringom ćemo moći uvidjeti koja to područja u našoj državi, često urbana područja, predstavljaju žarište za krpelje, a samim tim i odgovarajuće krpeljski prenosive patogene. Takve podatke je ključno diseminirati javnosti i istaknuti značaj tih rezultata”, dodala je Ušanović.
Ušanović je kazala i kako javna svijest građana o značaju krpelja za ljudsko zdravlje još uvijek nije dovoljno razvijena. „Potrebno je kontinuirano vršiti kampanje podizanja javne svijesti o vektorski prenosivim bolestima”, istakla je Lejla Ušanović.