I Republikanci i Demokrati u Louisiani kažu da federalni moratorij na eksploataciju nafte u vodama Meksičkog zaljeva, uveden nakon izljeva nafte iz bušotine BP-a, sada predstavlja nejveći problem za tu američku saveznu državu. Američka federalna vlada i mnogi aktivisti na zaštiti okoline tvrde da je privremena zabrana neophodna kako bi se spriječile buduće nesreće. Medjutim, ljudi koji u tom regionu žive su zabrinuti da će se mnogi od dobro plaćenih poslova u oblasti naftne industrije preseliti drugdje i više nikada neće vratiti.
U Delti Mississipija više ljudi živi od nafte nego od rbarenja
Nedavni izljev nafte je mnoge ribarske brodove u Delti Mississippija, i dalje duž obale Meksičkog zaljeva, privremeno ostavio bez posla. Medjutim, više ljudi u Louisiani žive od industrije nafte nego od ribarenja, i moratorijum je na stotine njih ostavio bez posla.
Waylon La Font i Mathew Cheramie žive u Delti Mississippija i oboje su radili na ribarskim brodovima i u energetici. Sada samo pecaju u slobodno vrijeme jer, ostalo malo posla na raspolaganju, kaže Cheramie:
"Teško je naći bilo kakav posao, i ako ga i nadjete niste sigurni koliko će trajati, i sa ekonomijom koja je već opala moratorij kojeg su nam nametnuli situaciju samo čini gorom."
Mnogi komercijalni ribari su u Delti Mississippija privremeno bili bez posla dok je trajao izljev nafte iz bušotine BP-a
LaFont kaže da je zaradjivao radeći u komercijalnom ribarstvu i izgradnji kuća, ali su izljev nafte i moratorij i to poremetili:
"Moratorij je ukinuo poslove u eksploataciji nafte, i ljudi koji su radili u toj oblasti sada ne grade nove kuće, tako da nismo izgradili ni jednu novu kuću, svako jednostavno gradi sam ili prepravlja staru kuću."
LaFont i Cheramie vole prirodu i žele je sačuvati od izljevanja nafte, ali Mathew Cheramie ne vjeruje da je zabrana bušenja neophodna u cijelom priobalnom području:
"Oni bi trebali ispraviti pogreške i nastaviti bušiti, ali pojačati sigurnost kako bi se to radilo ispravno i bezbjedno."
Privremenim moratorijumom na bušotine u Meksičkom zaljevu se žele zaštiti bogati prirodni resursi u delti Mississippija i dalje uz obale Zaljeva od budućih nesreća
Na negativne efekte moratorija ukazuje i Eric Smith iz Instituta za energiju na Univerzitetu Tulane:
"Oni misle da bi se ribari i naftaši mogli potući na ulici, ali neće jer su to isti ljudi."
Smith kaže da će negativne posljedice moratorija u narednim mjesecima biti još veće. On podsjeća da platforme u moru koštaju milione dolara i da ih naftne komapnije ne mogu držati na čekanju.
Smith kaže da je osam platformi koje su bile na putu za Meksički zaljev već preusmjereno na druge lokacije nakon nametanja privremene zabrane, a nakon toga još dvije su napustile taj region:
"Ako predstavljate kompaniju kao Murphy, jednu od onih koja je povukla svoju platformu, a imate jednaku ponudu u Africi, kao i ovdje, i vidite da nekoliko mjeseci ne možete vaditi naftu u Meksičkom Zaljevu, a ugovor vam je na pet godina, jednostavno ćete odlučiti da idete u Afriku."
Delta Mississipija je bogato lovište riba i školjki
U nedavno objavljenom izvještaju američka vlada je procjenila da će zbog moratorija izgubiti oko 23 hiljade radnih mjesta.
Ali, Smith kaže da će se posljedice osjetiti i šire u svijetu, jer zbog zabrane bušenja preradjivačima nafte u regionu Zaljeva će biti znatno teže održati proizvodnju od sedam miliona barela dnevno:
"U cijelom svijetu postoji samo oko 5 miliona barela dnevno rezervnih kapaciteta, a troši se oko 87 miliona barela, prema tome ako izuzmete proizvodnju iz Meksičkog zaljeva ukupni svjetski kapaciteti će pasti za dvocifren procenat."
Predsjednik Obama kaže da moratoriji može biti okončan i prije 30 novembra, kojeg je odredilo Ministarstvo za prirodne resurse, ukoliko komisija koja istražuje katastrofu bušotine BP-a ranije završi svoj posao.
Predsjednik tvrdi da je, bez obzira na kratkoročni negativni ekonomski uticaj, moratorij neophodan kako bi se prirodna bogatstva Meksičkog zaljeva zaštitila od budućih nesreća.