“Ovogodišnja dva dobitnika Nobelove nagrade za fiziku koristila su alate iz fizike za razvoj metoda koje su temelj današnjeg moćnog mašinskog učenja”, navodi se u priopćenju Nobelovog komiteta.
Hopfieldovo istraživanje se provodi na Univerzitetu Princeton, a Hinton radi na Univerzitetu u Torontu.
Ellen Moons, članica Nobelovog komiteta pri Kraljevskoj švedskoj akademiji nauka, rekla je da su dvojica laureata “koristila fundamentalne koncepte iz statističke fizike da dizajniraju umjetne neuronske mreže koje funkcioniraju kao asocijativna sjećanja i pronalaze obrasce u velikim skupovima podataka”.
Ona je rekla da su takve mreže korištene za unapređenje istraživanja u fizici i da su “takođe postale dio našeg svakodnevnog života, na primjer u prepoznavanju lica i prevođenju jezika”.
Nobelova nagrada za fiziku dodijeljena je dan nakon što su dva američka naučnika osvojila medicinsku nagradu za svoje otkriće mikroRNA.
POGLEDAJTE JOŠ: Nobelova nagrada za medicinu američkom dvojcu za njihovo otkriće mikroRNATrojica naučnika dobili su prošlogodišnju Nobelovu nagradu za fiziku za prvi pogled u djeliću sekunde u superbrzi svijet rotirajućih elektrona, polje koje bi jednog dana moglo dovesti do bolje elektronike ili dijagnoze bolesti.
Nagradu za 2023. dobili su francusko-švedska fizičarka Anne L'Huillier, francuski naučnik Pierre Agostini i Ferenc Krausz rođen u Mađarskoj za njihov rad sa sićušnim dijelom svakog atoma koji juri oko centra i koji je fundamentalan za gotovo sve: hemiju, fiziku, naša tijela i naše naprave.
Šest dana objavljivanja Nobelove nagrade otvoreno je u ponedjeljak Amerikancima Viktorom Ambrosom i Garyjem Ruvkunom koji su osvojili nagradu za medicinu za svoje otkriće sićušnih dijelova genetskog materijala koji služe kao prekidači za uključivanje i isključivanje unutar ćelija koji pomažu u kontroli šta ćelije rade i kada to rade.
Ako naučnici mogu bolje razumjeti kako djeluju i kako njima manipulirati, to bi jednog dana moglo dovesti do moćnih tretmana za bolesti poput raka.
Nagrada za fiziku nosi novčanu nagradu od 11 miliona švedskih kruna (1 milion dolara) iz ostavštine koju je ostavio kreator nagrade, švedski pronalazač Alfred Nobel. Nagrađivana je 117 puta. Laureati su pozvani da svoje nagrade dobiju na svečanostima 10. decembra, na godišnjicu Nobelove smrti.
Nobelove najave se nastavljaju dodjelom nagrade za hemiju i fiziku u srijedu i književnost u četvrtak. Nobelova nagrada za mir biće proglašena u petak, a ekonomska nagrada 14. oktobra.