Iako iz ove institucije nalažu da se prijavi sva imovina, za sudije i tužioce to nije obavezujuće jer već dvije i po godine ne postoje pravila o podnošenju finansijskih izvještaja, piše Centar za istraživačko novinarstvo.
Vedrana Mijović, tužiteljica Tužilaštva Bosne i Hercegovine (BiH), karijeru u pravosuđu je započela prije dvije decenije. Posljednjih 13 godina radila je kao kantonalna i državna tužiteljica.
Kako je napredovala u karijeri tako je i povećavala svoju imovinu. Od 2008. do marta 2022. godine sa suprugom Dankom je kupila četiri stana i garažu u BiH i Srbiji za 366.700 KM, a od porodice su naslijedili zemljište.
U ličnom godišnjem izvještaju za 2021, koji je predala Visokom sudskom i tužilačkom vijeću (VSTV) krajem marta 2022. godine, Mijović je izostavila prijaviti automobile te da je mjesec dana ranije kupila stan, kao i da sa suprugom ima garažu i naslijeđeno zemljište u Istočnom Sarajevu.
Međutim, u BiH nije regulisano kako tužioci i sudije prijavljuju svoju imovinu VSTV-u pa je nosiocima pravosudnih institucija ostavljeno na savjest da li će prikazati sve što posjeduju.
Pravilnik o podnošenju, provjeri i obradi finansijskih izvještaja sudija i tužilaca koji je VSTV usvojio 2018. godine stavljen je van snage 2020. godine nakon što je Sud BiH utvrdio da VSTV nema zakonsku osnovu za obradu finansijskih izvještaja sudija i tužilaca.
Zakon o VSTV-u još nije izmijenjen zbog čega Vijeće svake godine prima finansijske izvještaje sudija i tužilaca u skladu sa internim uputama. Izvještaje, pak, niko ne provjerava iako je u njima navedeno da bi sudije i tužioci mogli biti razriješeni funkcije zbog davanja netačnih podataka.
Mijović je o kupovini nekretnina otvoreno govorila sa novinarima Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) te dodala da će dopuniti finansijski izvještaj VSTV-u nekretninama koje nije prijavila.
Napredovanjem rasla i imovina
Mijović je po završetku Pravnog fakulteta od 2001. godine radila u Osnovnom sudu u Rogatici kao pripravnica. Nakon što je položila pravosudni ispit, 2004. se zapošljava kao inspektorica u Ministarstvu unutrašnjih poslova Republike Srpske (MUPRS) i tu ostaje godinu dana. Njena mjesečna plaća u ovom periodu je bila između 320 i 530 KM i tada nije kupovala nekretnine.
Iz MUP-a je 2005. godine prešla u Okružno javno tužilaštvo u Istočnom Sarajevu gdje je naredne četiri godine radila kao stručna saradnica. Sa novom pozicijom došla je i nova plaća koja se kretala do 1.650 KM. Tada je odlučila kupiti i prvu nekretninu. Za 110.000 KM 2008. godine kupila je stan od 69 kvadrata u Istočnom Sarajevu.
Za tužiteljicu Kantonalnog tužilaštva u Sarajevu je imenovana 2009, gdje je ostala do 2013. godine. Tu je imala prosječnu plaću 2.600 KM. U razgovoru sa novinarima CIN-a je rekla da je tada vodila veliki broj predmeta – razbojništava, krađa, teških krađa, nasilja u porodici i prevara.
Dok je bila kantonalna tužiteljica, sa suprugom Dankom je kupila garažu od 16 kvadrata u Istočnom Sarajevu za 9.700 KM i nju nije prijavila u finansijskom izvještaju koji je predala VSTV-u.
Iz Kantonalnog prelazi u Državno tužilaštvo. Prvo je šest godina radila kao tužiteljica u Posebnom odjelu za ratne zločine, zatim u Odsjeku za korupciju do januara 2022. kada prelazi na mjesto tužiteljice u Odsjeku za organizovani kriminal, privredni kriminal i korupciju.
Dok je radila u Odjelu za ratne zločine, podigla je optužnicu protiv Atifa Dudakovića, nekadašnjeg zapovjednika Petog korpusa Armije BiH, te još 16 pripadnika tog korpusa zbog zločina protiv čovječnosti počinjenih na području Krajine.
Kaže da je ovaj predmet najobimniji i najsloženiji u njenoj karijeri. Iako je u međuvremenu napustila Posebni odjel za ratne zločine, Mijović je i dalje uključena u vođenje predmeta „Dudaković i drugi“ koji je u fazi glavnog pretresa.
Njen rad u Odsjeku za korupciju obilježila je optužnica koju je podigla protiv Dragana Mektića, bivšeg ministra sigurnosti BiH, za zloupotrebu donatorskih sredstava Evropske unije. Ovaj predmet danas se nalazi u žalbenom postupku. Radeći u Odjelu za korupciju Mijović je primila i prijave protiv Mire Džakule, direktora Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH, te bivšeg predsjednika VSTV-a Milana Tegeltije za falsifikovanje diplome Pravnog fakulteta i Uvjerenja o položenom pravosudnom ispitu.
Tokom provjere prijave Mijović je utvrdila da su diploma i Uvjerenje o položenom pravosudnom ispitu vjerodostojni. To su joj potvrdili na Pravnom fakultetu i u Ministarstvu pravde RS-a. Kako u ovom predmetu činjenično stanje nije odgovaralo navodima iz prijave, odustala je od istrage. O predmetu protiv direktora UIO-a BiH nije mogla govoriti sa novinarima jer je uložena pritužba na njenu odluku o nesprovođenju istrage.
Promjenom pozicija u Tužilaštvu BiH rasla je i njena plaća – od 4.000 KM do 5.700 KM – i u ovom periodu kupuje tri stana.
Prvi od 42 kvadrata sa ocem kupuje 2016. godine za 103.000 KM na Zlatiboru u Srbiji. Od oca je otkupila njegov udio pet godina kasnije. Mijović 2020. godine kupuje još jedan iste površine na Palama za 42.000 KM.
Posljednji stan od 64 kvadrata je kupila u februaru 2022. godine u Istočnom Sarajevu za 99.000 KM. Međutim, on još nije uknjižen na njeno ime jer banka kod koje je podigla kredit za njegovu kupovinu nije upisala hipoteku.
Ovaj stan nije prijavila u finansijskom izvještaju koji je popunila mjesec dana kasnije. Nije prijavila ni zemljište od 1.600 kvadrata u ovom gradu koje ima sa suprugom, a koje je on naslijedio.
Tužiteljica Mijović je većinu nekretnina kupila kreditima koje i dalje otplaćuje. Zadužena je 239.000 KM. Ima tri stambena kredita koja treba vratiti u narednih deset godina.
Na pitanje novinara da li ima ušteđevinu, Mijović je odgovorila: „Ne mogu imati ušteđevinu pored ovolikih kredita.“
Ona je edukatorica u Centru za edukaciju sudija i tužilaca Federacije BiH te članica Komisije za polaganje pravosudnog ispita u Ministarstvu pravde Federacije BiH i Tajne komisije Ministarstva pravde BiH. Mijović danas od svoje plaće i dodatnog rada u komisijama ostvaruje blizu 80.000 KM godišnje. Ona i suprug imaju dva automobila – Golf 1 i Golf 5.
Profil Vedrane Mijović je dio CIN-ove baze podataka „Imovina sudija i tužilaca“ koja sadrži podatke o prihodima te pokretnoj i nepokretnoj imovini sudija i tužilaca u BiH. Ovu bazu podataka čine i informacije o njihovom obrazovanju i karijeri, nekretninama, automobilima, ušteđevini i kreditima. Na raspolaganju su i informacije o tužbama te sudskim i disciplinskim postupcima koji su vođeni ili se vode protiv sudija i tužilaca.