Na svakog prosvjednika u Moskvi dolazi jedan novinar i najmanje dvojica policajca. No, to nije spriječilo policiju da prošlog tjedna pred objektivima kamera uhiti oko 60 prosvjednika.
Oporbene organizacije koje traže slobodu okupljanja održale su prosvjed u desetak gradova 31. srpnja. Tijekom protekle godine svakog posljednjeg dana u mjesecu s trideset jednim danom prosvjednici su održavali svoje skupove kako bi skrenuli pozornost na 31. Članak ruskog ustava koji jamči pravo okupljanja. Kako bi smanjili odaziv, gradske vlasti Moskve i St. Petersburga rutinski odbijaju dozvole za održavanje skupova, a potom dopuštaju konkurentska događanja na trgovima koje su odabrali prosvjednici.
Prošle subote u Moskvi su održane automobilske i moto utrke na mjestu planiranog prosvjeda. Pored toga, područje je bilo okruženo stotinama pripadnika policije u punoj spremi kako bi se prolaznicima odaslala jasna poruka o cijeni koju treba platiti za neovlašteno održavanje prosvjeda. Potom je novinarima priređena priredba kada je policija počela progoniti i odvlačiti prosvjednike u policijske autobuse, svega kilometar i pol od Kremlja. Bivši zamjenik premijera, Boris Nemtsov, koji je i sam uhićen, vjeruje da se vlada više boji požara među ruskim narodom od požara koji trenutno hara šumskim područjima:
"Vlada se boji svega. Boji se oporbe. Umjesto da gasi požare, ona šalje policijske snage na trg."
Prije 20 godina ruski čelnici Vladimir Putin i predsjednik Dmitrij Medvjedev bili su mladi ljudi kad su na ulicama izbili prosvjedi koji su izmakli kontroli, a njihov svijet se raspao. U Sovjetskom Savezu i Istočnoj Europi komunističke vlade koje su djelovale čvrsto i stabilno preko noći su padale. U skorije vrijeme, prije pet godine ulične demonstracije dovele su do rušenja proruskih vlada u bivšim sovjetskim republikama Ukrajini, Gruziji i Kirgistanu.
Ruski politički analitičar iz Centra Carnegie u Moskvi, Nikolaj Petrov, vjeruje da Kremlj brine kako i mala pukotina u autoritarnom stavu može voditi prema propasti. Tu je i ruska ekonomija koja je usporila prošle godine, a bruto društveni proizvod zabilježio je pad od osam posto. Uz trenutnu stopu oporavka, Rusija će 2012. godine dostići razinu iz 2008.
"Potencijal za društvene nemire raste i, kako se kriza bude nastavljala, vlastima će biti teže održati predodžbu kako one rješavaju sve probleme."
Ruski čelnici znaju da uskoro trebaju izaći pred birače gdje će tražiti novi mandat. Parlamentarni izbori trebaju se održati u prosincu 2011. godine, a predsjednički u ožujku 2012. Oporbeni čelnici, pretežito marginalizirani, tuže se da je ruska politička scena postavljena tako da ide u prilog vladajuće stranke Ujedinjena Rusija. Stručnjakinja Ruske akademije znanosti, Olga Krištanovskaja, proučava rusku političku elitu. Ona iznosi dva razloga za slabi odaziv građana na oporbenim skupovima:
"Prvi je da su premijer Putin i predsjednik Medvjedev vrlo popularni, a drugi je faktor strah – strah od posljedica, strah da će biti pretučeni…"
Strategija „mrkve i batine“ koju provode ruske vlasti funkcionira prilično dobro za vladajuće strukture, tako da politički analitičari predviđaju da će skupovi 31. kolovoza izgledati poput onih od prije par dana. Bit će više novinara i policajaca nego prosvjednika. Potom će policija uletjeti među prosvjednike, trgajući natpise koji pozivaju na slobodu okupljanja.