Jens Stoltenberg, generalni sekretar NATO-a, izjavio je poslije četiri sata razgovora predstavnika Alijanse i Rusije u Briselu da Moskvi neće biti dozvoljeno da diktira bezbjednosne aranžmane drugim zemljama i stvara opasne sfere uticaja.
„Postoji realan rizik od novog oružanog sukoba u Evropi. Postoje značajne razlike između NATO saveznika i Rusije. Naše razlike neće biti lako premostiti, ali je pozitivan znak da su svi NATO saveznici i Rusija seli za isti sto i bavili se suštinskim temama”, rekao je Stoltenberg obraćajući se medijima.
Stoltenberg je ukazao da bi bilo koja vrsta upotrebe sile protiv Ukrajine bila ozbiljna politička greška za koju bi Rusija platila visoku cijenu.
„NATO bi mogao da rasporedi dodatne trupe na području svojih istočnih saveznika ako Rusija ponovo upotrijebi silu protiv Ukrajine – od koje je anektirala poluostrvo Krim 2014”, poručio je generalni sekretar Alijanse.
Ponovio je i da samo NATO i Ukrajina mogu da odluče hoće li ta zemlja postati članica – u perspektivi koja joj je obećana 2008. godine.
Aleksandar Gruško, zamjenik ruskog ministra spoljnih poslova, rekao je da su razgovori sa Sjevernoatlantskom alijansom bili otvoreni i direktni. Gruško je upozorio da bi dalje pogoršanje odnosa dvije strane moglo da donese, kako se izrazio, nepredvidive posljedice po evropsku bezbjednost.
Ruski diplomata je optužio NATO da nastoji da obuzda Rusiju i stekne preimućstvo u svim oblastima. Istakao je da Alijansa, za koju je rekao da je predvode SAD, stvara neprihvatljive rizike za Rusiju.
„Između Moskve i SAD nije ostvaren pomak”, rekao je Gruško.
„Stvari će biti jasnije kada NATO bude predstavio svoje prijedloge. Dobro je da su obje strane iskreno razgovarale jedna sa drugom”, rekao je zamjenik šefa ruske diplomatije.
Aleksandar Fomin, zamjenik ruskog ministra odbrane, rekao je novinarima nakon susreta da je Moskva Alijasni ponudila, kako ih je označio, mjere deeskalacije – ali ih je NATO ignorisao, javila je ruska nezavisna agencija Interfaks.
„Ignorisanjem predloženih mjera NATO je stvorio osnov za incidente i sukobe”, poručio je Fomin.
Tenzije između Rusije i zapadnih saveznika traju tokom posljednjih mjeseci pošto je Rusija rasporedila trupe na granici sa Ukrajinom koje broje oko 100.000 vojnika.
Rusija poriče namjere da izvrši invaziju na Ukrajinu, ali tvrdi da joj je potreban niz garancija za sopstvenu bezbjednost, uključujući zaustavljanje daljeg širenja NATO-a, povlačenje snaga Alijanse iz zemalja centralne i istočne Evrope koje su joj se pridružile poslije Hladnog rata.
Takođe, Rusija optužuje Zapad da nije uvažio hitnost njenih zahtjeva i rekla da nije spremna da dozvoli da pregovori traju neodređeno vrijeme.
Ruska strana nezadovolljna je zbog povećanja broja članica NATO-a na 30, u poređenju sa periodom Hladnog rata kada ih je bilo 16 – i pridruživanja velikog broja država nekadašnjih članica Istočnog bloka koji je predvodila bivši SSSR.
Rusija tvrdi da to predstavlja prijetnju po njenu bezbjednost i da je potrebno da povuče, kako je ukazala, crvene linije da bi zaštitila sebe.
Prije delegacija NATO-a i Rusije u ponedjeljak su se sastali predstavnici Sjedinjenih Država i Rusije. Dvije strane nisu približile stavove nakon razgovora u Ženevi.