"Uklonićemo oko 1.200 ovih jedan po jedan", kaže menadžer lokacije Mika Hakkarainen, držeći zakovicu.
Do februara 2022. godine, elektrifikacija ovog kratkog dijela željeznice – jedine željezničke veze između Švedske i Finske – vrijedna 37 miliona eura je obećavala lokalnom stanovništvu jednostavnu priliku da uhvati noćni voz do jarkih svjetala Stockholma.
Nakon što je Rusija napala Ukrajinu, to se promijenilo.
Sada je Finska dio NATO-a, a Švedska se nada da će se uskoro pridružiti.
Dok alijansa preoblikuje svoju strategiju kao odgovor na rusku kampanju, pristup ovim novim teritorijama i njihovoj infrastrukturi otvara puteve saveznicima da posmatraju i obuzdaju Moskvu, kao i šansu bez presedana da se čitava sjeverozapadna Evropa tretira kao jedan blok, skoro dvadesetak diplomata i vojni i sigurnosni stručnjaci rekli su Reutersu.
"IZLOŽITI RUSIJU"
Poboljšanja finske željeznice oko Tornija na švedskoj granici je jedan primjer. Predviđena za završetak sljedeće godine, saveznicima će olakšati slanje pojačanja i opreme s druge strane Atlantika u Kemijarvi, sat vremena vožnje od ruske granice i sedam sati od ruskog nuklearnog bastiona i vojnih baza u blizini Murmanska na poluostrvu Kola.
Među snagama koje se tamo nalaze, ruska Sjeverna flota uključuje 27 podmornica, više od 40 ratnih brodova, oko 80 borbenih aviona i zalihe nuklearnih bojevih glava i projektila, pokazuju podaci koje je prikupio Finski institut za međunarodne poslove (FIIA).
U vojnom sukobu s NATO-om, glavni zadatak flote bio bi da osigura kontrolu nad Barencovim morem i zaustavi brodove koji dovoze pojačanja iz Sjeverne Amerike u Evropu kroz vode između Grenlanda, Islanda i Velike Britanije.
To je nešto u čemu Finska može pomoći NATO-u da se odupre.
"Sve se radi zbog obuzdavanju te vrste sposobnosti sa sjevera", rekao je za Reuters penzionisani američki general-major Gordon B. Davis Jr.
Osim što otvara svoju teritoriju, Helsinki kupuje pravu imovinu, posebno borbene avione, "kako bi dodao vrijednost (sjeveroistočnoj) odbrani i, iskreno, u sukobu doveo Rusiju u opasnost", rekao je on.
Doprinos Švedske će do 2028. uključiti novu generaciju podmornica u Baltičkom moru za koje Fredrik Linden, komandant Prve švedske flotile podmornica, kaže da će napraviti veliku razliku u zaštiti ranjive infrastrukture morskog dna i očuvanju pristupa – trenutno velike sigurnosne glavobolje, što je u septembru 2022. godine pokazalo uništenje gasovoda Sjeverni tok.
"Sa pet podmornica možemo zatvoriti Baltičko more", rekao je Linden za Reuters. "Dijelove koji su zanimljivi pokrivat ćemo našim senzorima i našim oružjem."
Analitičari kažu da promjena nije prije vremena. Rusija aktivno razvija svoje vojne i hibridne sposobnosti na Arktiku protiv Zapada, dijelom pod okriljem međunarodne ekološke i ekonomske saradnje, rekao je za Reuters zamjenik direktora FIIA-e Samu Paukkunen. Rusko ministarstvo odbrane nije odgovorilo na zahtjev za komentar.
Paukkunenov institut procjenjuje da zapadne oružane snage vojno zaostaju oko 10 godina za Rusijom na Arktiku.
Čak i uz gubitke koje je Rusija pretrpjela u Ukrajini, pomorska komponenta Sjeverne flote i strateški bombarderi ostaju netaknuti, rekao je Paukkunen.
Danska, članica NATO-a, postupno je ukinula svoju podmorničku flotu 2004. godine, kao dio koraka da smanji svoje vojne kapacitete nakon završetka Hladnog rata, i tek treba da odluči o budućim ulaganjima. Norveška takođe naručuje četiri nove podmornice, a isporuka prve je 2029. godine.
"Čini mi se da moramo nešto da nadoknadimo, jer to nismo radili kako treba u posljednjih 25 godina", rekao je Sebastian Bruns, viši istraživač pomorske sigurnosti na Institutu za sigurnosnu politiku Univerziteta Kiel.
Pogled iz zraka na željeznički most na rijeci Torne koji povezuje Švedsku i Finsku u Haparandi, Švedska, 31. maja 2023. REUTERS/Janis Laizans
"CIJELI SJEVER"
Oba događaja pokazuju kako će prošireni savez preoblikovati evropsku sigurnosnu mapu. Region od Baltika na jugu do visokog sjevera mogao bi postati gotovo integrirano operativno područje NATO-a.
„Za NATO je veoma važno da sada imamo cijelio sjeverni dio, da ga vidimo kao cjelinu“, rekao je potpukovnik Majkl Maus iz NATO-ove Savezničke komande za transformaciju za Reuters. Predsjedavao je radnom grupom koja je vodila vojnu integraciju Finske u NATO.
"Sa (postojećim) NATO državama Norveškom i Danskom, sada imamo cijeli blok. I razmišljajući o potencijalnim odbrambenim planovima, za nas je ogroman korak naprijed, da to sada posmatramo kao čitavo područje."
To je postalo jasno u maju, kada je Finska bila domaćin svoje prve arktičke vojne vježbe kao članica NATO-a na jednom od najvećih europskih poligona za artiljeriju, 25 km iznad Arktičkog kruga.
Obližnji grad Rovaniemi, poznat turistima kao dom Djeda Mraza, također je baza finskih arktičkih zračnih snaga i služio bi kao vojno središte regije u slučaju sukoba. Finska ulaže oko 150 miliona eura u obnovu baze kako bi mogla primiti polovinu nove flote od 64 borbena aviona F-35, koji bi trebali stići od 2026.
Za majske manevre, skoro 1.000 savezničkih snaga iz Sjedinjenih Država, Britanije, Norveške i Švedske ispunilo je rijetke autoputeve dok se pridružilo oko 6.500 finskih vojnika i 1.000 vozila.
Kapetan Kurt Rossi, terenski artiljerijski oficir američke vojske, predvodio je bateriju koja je donijela višecevni raketni bacač M270.
Prvo je dopremljen iz Njemačke preko Baltičkog mora, a zatim kamionom prevezen skoro 900 km na sjever.
"Nismo bili ovako blizu (Rusiji) i ranije smo mogli da treniramo u Finskoj", rekao je Rosi.
Ako bi došlo do sukoba s Rusijom u području Baltičkog mora – gdje Rusija ima značajne vojne kapacitete u Sankt Peterburgu i Kalinjingradu – brodski put koji je NATO koristio za tu vježbu bio bi ranjiv. Finska se u velikoj mjeri oslanja na pomorski teret za sve svoje zalihe – carinski podaci pokazuju da se gotovo 96% njene vanjske trgovine odvija preko Baltika.
Željeznička veza istok-zapad preko visokog sjevera otvorit će alternativu, koja bi se mogla pokazati ključnom.
"Mislim da Rusi mogu prilično lako prekinuti transport tereta morem, tako da je u osnovi ova sjeverna ruta jedina dostupna ruta nakon toga", rekao je Tuomo Lamberg, menadžer za prekogranične operacije u Sweco, švedskoj kompaniji koja projektuje elektrifikaciju.
Građevinski radnici na mostu preko rijeke Raumo u Torniu, Finska, 31. maja 2023. REUTERS/Janis Laizans
"BEZ POMOĆI"
Ali i taj rizik bi se mogao povući kada Švedska uđe u NATO.
Dolje ispod vodene linije Baltičkog mora, zapovjednik podmornice Linden pokazuje reporteru kapetansku odaju Gotlanda, jedne od četiri podmornice koje se trenutno nalaze u švedskoj floti, čime će ukupan broj NATO-a u baltičkim zemljama biti 12 do 2028.
Institut Kiel očekuje da će Rusija dodati jednu do tri podmornice u narednim godinama, kako bi svoje baltičke podmornice povećale na četiri, zajedno sa svojom flotom od oko šest modernih ratnih brodova. Njihove mogućnosti u Kalinjingradu takođe uključuju balističke rakete srednjeg dometa.
"Ovo može biti najusamljenije mjesto na svijetu", kaže Linden, koji je bio kapetan broda dugi niz godina. U tipičnoj misiji, koja traje dvije do tri sedmice, nema komunikacije sa štabom, rekao je.
Gotlands, poput modernih njemačkih podmornica tipa 212, bit će među najnaprednijim nenuklearnim podmornicama NATO-a i moći će ostati izvan luke znatno duže od većine drugih konvencionalnih modela, rekao je istraživač Bruns pročitajte više.
„Rekao bih, bez sumnje, da su Gotland klase i njemački Tip 212 najsposobnije nenuklearne podmornice na svijetu“, rekao je Bruns.
"Ne postoji ništa što bi ih moglo nadmašiti, bukvalno. U smislu koliko su tihi, motora koje koriste, oni su posebno tihi i vrlo upravljivi."
U podmorničkom ratu, rekao je Linden, primarno pitanje je gdje je protivnik. Ako nepažljivi član posade ispusti ključ ili zalupi vratima ormara može dovesti do otkrivanja.
"Tiho razgovaramo na brodu", rekao je Linden. "Ne treba vjerovati... filmovima u kojima se izvikuju naređenja."
Gotland se nalazi u Karlskroni, oko 350 km preko Baltika od Kalinjingrada. Sa prosječno 1.500 brodova dnevno koji prometuju Baltikom prema Komisiji za sigurnost i saradnju u Evropi, to je jedan od najprometnijih morskih puteva na svijetu – i zapravo postoji samo jedan izlaz, Kattegatt more između Danske i Švedske.
Plitkoj i prenapučenoj morskoj vodi može se pristupiti samo kroz tri uska tjesnaca kroz koja podmornice ne mogu proći, a da budu otkrivene.
Švedska podmornica HMS Gotland u luci u pomorskoj bazi Karlskrona
SLUŠANJE
Ako bi bilo koji od tjesnaca bio zatvoren, pomorski teretni saobraćaj prema Švedskoj i Finskoj bio bi teško pogođen, a baltičke države potpuno bi prekinute. Ali sa Švedskom u alijansi, to postaje lakše spriječiti, jer će švedske podmornice povećati NATO moći slušanja.
Linden kaže da posada Gotlanda ponekad može čuti ruske brodove. Opseg zvuka varira djelimično u zavisnosti od godišnjih doba. Zimi, rekao je, možete čuti čak do ostrva Oeland – malo dalje od udaljenosti između Londona i Birmingema u Velikoj Britaniji.
"Možete ležati izvan Stokholma i čuti kako lanac zvecka na Oelandovoj sjevernoj bovi", rekao je Linden. "Ljeti možete čuti možda 3.000 metara."
Do 2028., kada Švedska preuzme novi dizajn plovila, ovaj kapacitet će se povećati. Novi dizajn, poznat kao A26, omogućit će posadama podmornica da rasporede vozila na daljinsko upravljanje (ROV), borbene ronioce ili neke vrste autonomnih sistema bez dovođenja podmornice ili posade u opasnost, rekao je Bruns.
"U zavisnosti od misije, to može biti ROV koji štiti cjevovod ili podatkovni kabel, to mogu biti borbeni ronioci koji izlaze na obalu u mraku, može biti gotovo bilo šta."
Taj kapacitet će povećati obim Švedske da kontroliše dolaske i odlaske kroz Baltik.
"Ako računate sve snage, s Njemačkom na čelu i Švedskom i Finskom koji dolaze na brod, sve one su zaista značajno pomjerile ravnotežu u Baltičkom moru", rekao je Nick Childs, viši saradnik za pomorske snage i pomorsku sigurnost u Međunarodni institut za strateške studije.
„To bi veoma otežalo ruskoj floti Baltičkog mora da funkcioniše na slobodan način“, rekao je on. "Ali to bi moglo... i dalje predstavljati izazov za NATO."