NASA tim iz simuliranog staništa Marsa na Zemlji, izašao nakon godinu dana

Na ovoj fotografiji snimljenoj sa NASA TV emisije od 6. jula 2024., NASA-in astronaut i zamjenik direktora za letenje Kjell Lindgren, u sredini, govori dok članovi posade izlaze iz simuliranog staništa Marsa u Hustonu u Teksasu.

Posada NASA-ine misije na Mars izašla je iz svoje letjelice nakon jednogodišnjeg putovanja koje nikada nije napustilo Zemlju.

Četiri člana dobrovoljne posade provela su više od 12 mjeseci u NASA-inom prvom simuliranom okruženju Marsa u svemirskom centru Johnson u Hustonu, izašavši iz vještačkog vanzemaljskog okruženja u subotu oko 17 sati.

Kelly Haston, Anca Selariu, Ross Brockwell i Nathan Jones ušli su u 3D štampano stanište 25. juna 2023., kao prva posada u projektu Crew Health and Performance Exploration Analog, svemirske agencije.

Haston, komandant misije, počela je jednostavnim: "Zdravo."

"Zapravo je tako divno moći da vam svima kažem 'zdravo'", rekla je.

Jones, liječnik i službenik medicinske misije, rekao je da je njihovih 378 dana "prošlo brzo".

Kvartet je živio i radio unutar prostora od 157 kvadratnih metara kako bi simulirao misiju na crvenu planetu, četvrtu od Sunca i često u fokusu diskusija među naučnicima i ljubiteljima naučne fantastike o mogućem putovanju.

Prva posada CHAPEA fokusirala se na uspostavljanje mogućih uslova za buduće operacije na Marsu kroz simulirane svemirske šetnje, nazvane "Marswalks", kao i na uzgoj i berbu povrća kako bi dopunili svoje namirnice i održavali stanište i njihovu opremu.

Također su radili na izazovima od kojih bi se očekivala prava posada Marsa, uključujući ograničene resurse, izolaciju i kašnjenja u komunikaciji do 22 minute s njihovom matičnom planetom s druge strane zidova staništa, saopćila je NASA.

Planirane su dvije dodatne misije CHAPEA, a posade će nastaviti provoditi simulirane svemirske šetnje i prikupljati podatke o faktorima povezanim s fizičkim i bihevioralnim zdravljem i performansama, saopštila je NASA.

Steve Koerner, zamjenik direktora svemirskog centra Johnson, rekao je da se većina eksperimenata prve posade fokusirala na ishranu i kako je to utjecalo na njihov učinak. Posao je bio "ključna nauka dok se pripremamo da pošaljemo ljude na crvenu planetu", rekao je.

"Oni su odvojeni od svojih porodica, stavljeni na pažljivo propisani plan obroka i podvrgnuti mnogo opservacija", rekao je Koerner.

"Mars je naš cilj", rekao je, nazvavši projekat važnim korakom u namjeri Amerike da bude lider u globalnom istraživanju svemira.

Izašavši nakon što je Kjell Lindgren, astronaut i zamjenik direktora letačkih operacija pokucao na vrata staništa, četvoro volontera govorili su o zahvalnosti koju su imali jedni prema drugima i onima koji su strpljivo čekali vani, kao i o lekcijama koje su naučili o potencijalnoj pilot misiji na Mars.

Brokvel, inženjer leta posade, rekao je da mu je misija pokazala važnost održivog života za dobrobit svih na Zemlji.

Veoma sam zahvalan što sam imao ovu nevjerovatnu priliku da živim godinu dana u duhu planetarne avanture prema uzbudljivoj budućnosti, i zahvalan sam na prilici da živim ideju da ne moramo koristiti resurse brže nego što oni mogu nadopunjavati i proizvoditi otpad ne brže nego što se može preraditi natrag u resurse”, rekao je Brockwell.

"Ne možemo živjeti, sanjati, stvarati ili istraživati u bilo kojem značajnom vremenskom okviru ako ne živimo po ovim principima, ali ako živimo, možemo postići i održati nevjerovatne i inspirativne stvari poput istraživanja drugih svjetova", rekao je.

Službenica za nauku Anca Selariu rekla je da su je mnogo puta pitali zašto postoji fiksacija na Marsu.

Zašto ići na Mars? Zato što je moguće”, rekla je. „Zato što prostor može ujediniti i izvući ono najbolje u nama. Jer to je jedan odlučujući korak koji će 'Zemljani' poduzeti kako bi osvijetlili put u naredne stoljeće.