Muzej farmacije osnovan je kao muzejska izložba specijaliziranog tipa 2022. godine, a vrata za posjetioce je otvorio 17.10.2023. godine, na dan kada je 1907. godine donesena Uredba po kojoj su i žene mogle biti vlasnice apoteka, a ne samo uposlenice, što je bio slučaj do tada.
Ovaj simboličan datum otvaranja Muzej vezan je za jedan vid priznanja ženama, koje danas dominiraju u farmaceutskoj struci, posebno u segmentu apotekarstva.
Sam Muzej rezultat je dugogodišnjeg istraživačkog rada prof. dr. Tarika Čatića, koji je prikupljao artefakte i druge dokumente koji su sastavni dio izložbe. Muzej se nalazi u Štrosmajerovoj ulici na broju 3 u Sarajevu, a za posjete je otvoren četvrtkom, petkom i subotom u terminu 11-17h.
Muzej je za kratko vrijeme ostvario prepoznatljivost kako na lokalnom terenu tako i internacionalno.
Kao članica organizacije AIS (Aromas Itinerarium Salutis) Muzej je postao dio certificirane Kulturne rute Vijeća Europe „Historijske apoteke i ljekoviti vrtovi“. Osim ovog velikog uspjeha, Muzej je organizovao naučnu konferenciju koja je rezultirala izdavanjem monografije „Historija farmacije BiH – koliko poznajemo i čuvamo baštinu“, kao prvo izdanje nakon 1958. godine koje tretira ovu tematiku.
U Muzeju se organizuju tematske izložbe i trenutno je aktivna izložba „Farmacija na filmu“, kao i različite radionice.
Interesantni eksponati
Muzejska izložba prikazuje preko šestotina eksponata vezanih za farmaciju, ali od posebnog značaja je zbirka svih uputstava za pravljenje lijekova u Bosni i Hercegovini od Austro-ugarskog perioda do savremenog perioda.
Jedan od istaknutih eksponata je knjiga sa početka 17. stoljeća „Dreckt Apotheke“, a tu je i velika zbirku farmaceutskih stojnica (posude u kojima se držesirovane za izradu preparata) iz različitih perioda uključujući i eksponat koji će uskoro biti izložen.
„Radi se o stojnici napravljenoj od radijumskog stakla koja fluorescira prilikom izlaganja UV svjetlu, što predstavlja zanimljivu atrakciju za posjetioce“, rekli su iz Muzeja farmacije.
Izložba uključuje i veliki broj različitih tipova apotekarskog pribora, koji je korišten u pripremi lijekova u prošlosti kao i različite dokumente vezane za razvoj ove nauke u BiH.
Foto: Muzej farmacije Sarajevo
Atarski dućan
U Muzeju farmacije prikazana je replika atarskog dućana, vrste biljne apoteke, na bazi dostupnih dokumenata o izgledu, utenzilijama i ljekovitim pripravcima koji su korišteni i prometovani u ovim „apotekama“.
„Za attare možemo reći da su preteče modernih apoteka u Bosni i Hercegovini. Pojavili su se dolaskom Jevreja Sefarda iz Španije, koji su nakon protjerivanja našli utočište u Bosni i pokrenuli prodavnice ljekovitog bilja i drugih prirodnih ljekovitih sirovina, kao i pripravaka koje su od njih pravili. Dolaskom Osmanlija, i muslimansko stanovništvo se počinje baviti ovim zanatom, te je tako u Sarajevu postojala posebna attarska čaršija. Posljednji attar u Sarajevu bio je iz porodice Papo, ali je početkom Drugog svjetskog rata protjeran, a attarski dućan zatvoren“, kazali su ispred Muzeja.
Dolaskom Osmanlija počeli su se primjenjivati zakoni iz carstva, pa je tako za farmaciju najzanimljiviji zakon „Nijateu-r-rutbe“ koji propisuje zabranu patvorina, ispravno vaganje i način bavljenja liječenjem odnosno attarskim zanatom. Prvi farmaceut koji je diplomirao u Carigradu bio je Jakov Sumbul.
Dolaskom Austro-Ugarske, diplome stečene izvan Monarhije nisu priznate, te na ove prostore dolaze farmaceuti uglavnom iz Češke, pa tako prvi među njima koji otvara modernu apoteku po tadašnjim standardima dolazi i Eduad Pleyel.
„Istraživanje historije liječenja govori i o samoj kulturi i tradiciji naroda na ovim prostorima, ali svjedoči i o civilizacijskom napretku za kojim Bosna i Hercegovina) nisu zaostajali u odnosu na druge dijelove Europe tog vremena. Svakako, u ranijim periodima okosnica liječenja bile su ljekovite biljke kojima naša zemlja obiluje, ali su zanimljivi i magijski rituali i zapisi, a koji se i danas mogu naći u upotrebi u ruralnim sredinama“, dodali su iz Muzeja.
„Naša je namjera popularizirati farmaceutsku nauku i struku, i približiti je kako kolegama zdravstvenim radnicima, tako i općoj populaciji upravo kroz prezentaci ju zanimljivosti i svih doprinosa koje je farmacija dala nauci i kulturi“, dodali su.