Nacionalni demokratski savjet muslimana, koji obuhvata lidere Demokratske stranke iz država koje će vjerovatno odlučiti ishod izbora - kao što su Michigan, Ohio i Pennsylvania - dali su Bidenu rok da do utorka u pet sati poslijepodne po lokalnom vremenu da iskoristi svoj uticaj u Izraelu da bi se postigao dogovor o prekidu vatre.
U otvorenom pismu, pod nazivom "Ultimatum o prekidu vatre 2023. godine" mislimanski lideri najavili su da će mobilisati svoje birače "da ne podrže ili glasaju za bilo kog kandidata koji podržava izraelsku ofanzivu protiv Palestinaca".
"Bezuslovna podrška vaše administracije, finansiranje i naoružavanje, imaju značajnu ulogu u nastavku nasilja koje uzrokuje civilne žrtve i podriva povjerenje koje su vam birači prethodno dali", napisao je savjet.
Bivši član Predstavničkog doma Keith Ellison, sekretar za pravosuđe Minnesote i prvi musliman koji je izabran u Kongres - i kongresmen Andre Carson iz Indiane su osnivači i koopredsjedavajući te organizacije.
Pismo je najnoviji znak sve većeg nezadovoljstva u arapskoj i muslimanskoj zajednici u Americi zbog toga što Biden nije osudio izraelske napade na Pojas Gaze koji su odgovor na napad ekstremista iz Hamasa 7. oktobra u kojem je poginulo 1.400 ljudi, a 239 oteto.
Zdravstvene vlasti u Gazi u ponedjeljak su saopštile da je više od 8.300 ljudi, među kojima 3.457 djece, stradalo u izraelskoj trodnevnoj vazdušnoj i kopnenoj operaciji.
Izraelski premijer Benjamin Netanjahu u ponedeljak je rekao da neće pristati na zaustavljanje napada na Gazu, dok je portparol američkog Savjeta za nacionalnu bezbjednost John Kirby rekao da bi od prekida vatre koristi sada imao samo Hamas.
Članica Predstavničkog doma iz Michigana Rashida Tlaib, Amerikanka palestinskog porijekla, u ponedjeljak je objavila video na X-u u kojem je osudila Bidenovu podršku "izraelskoj genocidnoj kampanji u Palestini" i dodala "Ne računajte na naše glasove 2024. godine".
Basim Elkarra, izvršni direktor ogranka Savjeta za američko-islamske odnose (CAIR) u Sacramentu, rekao je da bi muslimanski glasovi mogli da budu ključni za Bidenov reizbor i podsjetio da je na na izborima 2020. godine, predsjednik imao prednost od samo 2,6 odsto u Michiganu.
Muslimani u Minnesoti, koju Biden planira da posjeti u srijedu, prošle nedjelje su uputili sličnu ultimatum sa rokom do utorka u podne. Najavili su i protest tokom Bidenove posjete.
Biden je prošlog četvrtka razgovarao sa nekim muslimanskim liderima, rekao je zvaničnik Bijele kuće i dodao da zvaničnici administracije nastavljaju da se sastaju sa članovima arapske i muslimanske zajednice koji su zabrinuti zbog Bidenovog odgovora na krizu.
Iako sebe opisuje kao cionističkog predsjednika, Biden je imenovao više Arapa i muslimana na političke fukcije od bilo kog prethodnika, a nominovao je i prve federalne sudije koji su muslimani.
Jaylani Hussein, izvršni direktor CAIR-a za Minesotu, rekao je da američki muslimani u drugim državama ključnim za Bajdenov reizbor takođe planiraju da upute slične zahtjeve. Husein ističe da je Bajdena 2020. godine podržalo oko 70 odsto muslimana.
Prema novoj anketi Arapsko-američkog instituta, podrška Bidenu među američkim Arapima - koji su ključno biračko tijelo u odlučujućim državama - naglo je pala na samo 17 odsto.
Također, prvi put od 1997. godine kada je počelo da se radi istraživanje, većina Arapa u Americi se ne izjašnjava kao pristalice Demokratske stranke - 32 procenta se sada identifikuju kao republikanci a 31 odsto kao nezavisni.
Četrdeset odsto ispitanika navelo je da bi glasalo za bivšeg predsjedniika Donalda Trumpa, vjerovatnog republikanskog kandidata 2024. godine, što je rast od 5 odst u odnosu na 2020.