Tokom izricanja presude u srijedu, 19. maja, navedeno je da je dokazano kako je Berbić (1954) iz Zenice, grada u središnjoj BiH, kriv za protuzakonito formiranje i pridruživanje stranim paravojnim ili parapolicijskim organizacijama na teritoriji Sirije, za šta ga je teretila optužnica Tužiteljstva BiH.
Berbić se 2014. godine pridružio militantima u Siriji, u okviru neimenovane jedinice koja je djelovala u sklopu tzv. Islamske države, koju je Vijeće sigurnosti proglasilo terorističkom.
U toku suđenja Berbić je tvrdio da je u Siriju otišao kako bi doveo kćerku koja je tamo otišla s mužem. Nakon što je, kako je kazao, prevaren, nije više bilo načina da se vrati.
Sutkinja Džemila Begović je tokom izricanja presude kazala da je Sud imao u vidu ovu činjenicu kao olakšavajuću pri određivanju kazne.
Iskazi bh. državljanki i drugih svjedoka koje su zajedno s Berbićem vraćene u BiH u decembru 2019. godine potvrdili su da je Berbić u Siriji nosio oružje, navedeno je tokom izricanja presude.
Tokom suđenja Berbić je tvrdio i da je u Siriji uglavnom obavljao poslove održavanja kuća u tzv. ketibi (četi u kojoj je boravio), te da nije posjedovao nikakvo oružje, osim "turskog pištolja".
Sutkinja je u obrazloženju kazala da je dokazano da je Berbić po dolasku u Siriju išao na straže i borbe, pri čemu je nosio oružje, a da je kasnije uglavnom imao druge zadatke.
Za Sud činjenica da se neko nije isključivo borio, već je militantnim i terorističkim skupinama pomagao na druge načine, ne znači da nije kriv za djelo koje su se stavlja na teret.
Tužiteljstvo je tokom suđenja, koje je počelo 20. jula 2020. godine, kao dokazni materijal predstavilo i propagandni video tzv. Islamske države u kojem je, između ostalih, vidi i Milarem Berbić.
Pripadnici Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) su tokom sudskog procesa ustvrdili da se radi u optuženom Berbiću.
U videu su se pojavili i još neki bh. državljani, a poruka videa je bila poziv muslimanima s Balkana da se pridruže "Islamskoj državi", kao i poticanje na terorističke aktivnosti u matičnim zemljama.
Prema optužnici, dolaskom u Siriju, Berbić je postao pripadnik paravojne formacije koje je bila pod okriljem "Islamske države", gdje je bio pripadnik sve do početka 2019. godine kada su ga zarobile kurdske snage, nakon čega je iz Sirije deportiran u BiH.
Berbić je u BiH deportiran na temelju INTERPOL-ove crvene potjernice 19. decembra 2019. godine. Odmah po deportaciji, određen mu je pritvor, u kojem je ostao do izricanja presude.
Berbićeva odbrana ima pravo žalbe na prvostepenu presudu.
Današnjem izricanju presude nije pristustvovao Berbić zbog zdravstvenih razloga.
Glavni pretres u ovom predmetu otvoren je 20. jula 2020. godine.
Osim Milarema Berbića, iz Sirije su u BiH službenim putem, uz pomoć Vlade Sjedinjenih Američkih Država, krajem 2019. deportirani i Armen Dželko, Emir Ališić, Jasmin Keserović, Senad Kasupović, Hamza Labidi i Muhamed Dunić.
Smatraju se posljednjim militantima IDIL-a, s obzirom na to da su u redovima ove organizacije ostali do samoga kraja.
Svi su proglašeni krivim ili su sporazumno priznali krivnju zbog ratovanja u Siriji.
U BiH je 19. decembra 2019. godine vraćeno još šest žena i 12 djece, od čega jedno dijete bez roditelja.
Prema podacima RSE, u Siriji je, u kampovima i zatvorima na teritoriji koju kontroliraju kurdske snage, i dalje oko 100 bh. državljana, od čega najviše djece. Iz BiH je u Siriju otišlo više od 300 bh. državljana.
Zbog ratovanja u Siriji ili organiziranja terorističke grupe pred Sudom BiH, uključujući Berbića, osuđena su 33 bh. državljana.