Među pitanjima o kojima razgovaraju šefovi redakcija je kako se na vještačku inteligenciju — koja je ranije pravila greške i takozvane digitalne halucinacije, a već se koristi za kreiranje duboko lažnih sadržaja (deepfakes) — može etički osloniti industrija čiji kredibilitet zavisi od poverenja.
"Mislim da će trebati neko vrijeme da novinske organizacije razviju najbolje prakse", rekao je Jared Schroeder, vanredni profesor specijalizovan za medijsko pravo i tehnologiju na Školi novinarstva Univerziteta u Missouriju.
"Još uvijek nema utvrđenih najboljih praksi i imamo dva problema: ovo je novo i menja se. Nismo završili. Današnja vještačka inteligencija biće drugačija sljedeće godine i za pet godina", dodao je on.
Generativna vještačka inteligencija predstavlja zanimljivu dilemu za industriju koja pati od ekonomskog pada. Tehnologija može pomoći u proizvodnji transkripata, uređivanju kopija, naraciji audio ili TV paketa i kreiranju slika. A istraživačke novinske kuće su se dugo oslanjale na nju da bi pregledale velike baze podataka.
Ali to također predstavlja rizik od kršenja autorskih prava i plagijata, zajedno sa greškama.
New York Times je prošlog mjeseca tužio Open AI i Microsoft zbog kršenja autorskih prava.
Augustovski izvještaj organizacije NewsGuard otkrio je da chat-botovi vještačke inteligencije plagiraju hiljade novinskih članaka.
Kako novinske organizacije počinju da usvajaju standarde i prakse, mnogi stručnjaci se slažu da je vještačka inteligencija korisna alatka za novinarstvo, ali da su ljudi i dalje potrebni da nadgledaju njenu primjenu.
"Kao novinaru nije mi dozvoljeno da koristim vještačku inteligenciju za pisanje svojih priča ili bilo šta slično", rekao je Ryan Heat, dopisnik za globalne tehnološke teme za novinsku veb stranicu Axios. "Dobro je koristiti je da malo istražite i zatražite inspiraciju, ali ne možete je koristiti za stvarno izvještavanje ili sastavljanje svojih članaka", rekao je on za Glas Amerike.
Novinske kuće koje su eksperimentisale sa upotrebom vještačke inteligencije koja mijenja novinare učinile su to sa samo ograničenim uspjehom.
Američka medijska kuća Sports Illustrated u novembru je optužena za objavljivanje sadržaja generisanih vještačkom inteligencijom pod lažnim autorskim potpisima. Kuća je demantovala optužbe, saopštivši da je treća strana obezbijedila sadržaj. Sljedećeg mjeseca otpustili su više rukovodioce, ali su negorali da je ta odluka povezana sa optužbama u vezi sa vještačkom inteligencijom.
Sports Illustrated je u petak ponovo postao tema u medijima, najavljujući masovna otpuštanja zaposlenih nakon što su izgubili ugovor o licenciranju zbog propuštenih isplata.
Odvojeno, eksperiment tehnološke web stranice CNET sa vještačkom inteligencijom početkom prošle godine rezultirao je desetinama članaka koji sadrže greške. Nakon što je objavio najmanje 41 ispravku, site je objavio da više neće objavljivati članke koje je u potpunosti proizvela vještačka inteligencija.
Novinar Heat iz Axiosa je rekao da je njegova medijska kuća usvojila oprezniji pristup.
"Oni prepoznaju da je to definitivno velika transformacija, pa su angažovali ljude poput mene da puno radno vrijeme pišu o vještačkoj inteligenciji", rekao je on. "Ali oni žele da zastanu i prvo promisle o tome."
Axios nije usamljen u zapošljavanju ljudi koje će se fokusirati na vještačku inteligenciju. New York Times je prošlog mjeseca najavio da će postaviti Zacha Sewarda za uredničkog direktora inicijativa za vještačku inteligenciju.
U saopštenju za štampu, izdavač je naveo da će njegov posao biti da uspostavi principe za korištenje vještačke inteligencije u organizaciji. Glas Amerike je zatražio intervju od Timesa, ali je list odbio.
Drugi, poput AP-a potpisuju ugovore o licenciranju sa Open AI-em, proizvođačem ChatGPT-ija.
AP je također odbio zahtev Glasa Amerike za intervju. Ali u saopštenjima za štampu, novinska agencija je navela: "Tačnost, pravičnost i brzina su vodeće vrijednosti za izvještaj AP-a i vjerujemo da pažljivo korištenje vještačke inteligencije može poslužiti ovim vrednostima i vremenom poboljšati naš rad".
Posljedice upotrebe vještačke inteligencije na redakcije ključni su trend za 2024. godinu, posebno u godini kada će se u više od 40 zemalja održati značajni izbori.
"Prihvatanje najboljeg od vještačke inteligencije uz upravljanje rizicima biće osnovni narativ za godinu koja je pred nama", napisao je Nic Newman, viši naučni saradnik Reutersovog instituta za proučavanje novinarstva u godišnjem izvještaju te organizacije o medijskim trendovima.
Napominjući da su pitanja o povjerenju i intelektualnoj svojini ključna, on je dodao: "Izdavači također mogu da vide prednosti u tome da svoje poslovanje učine efikasnijim i relevantnijim za publiku".
Lideri informativnih redakcija i organizacija koje nadziru rad medija također učestvuju u debati.
Nobelovka Maria Ressa pridružila se Reporterima bez granica i drugim grupama u objavljivanju Pariske povelje o vještačkoj inteligenciji i novinarstvu u novembru. Kreatori povelje kažu da žele da ona služi kao etički plan za upotrebu vještačke inteligencije u novinarstvu i žele da novinske organizacije usvoje njenih 10 principa.
Ali do sada, povelju nisu usvojile mnoge novinske organizacije, a lista novinara koji koriste vještačku inteligenciju raste.
Pandorina kutija je otvorena, rekao je profesor Schroeder, dodajući: "Bilo bi opasno za novinarstvo da ne razmišlja o tome kako treba da se koristi vještačka inteligencija. To ne znači da bi svaka novinska organizacija trebalo da je koristi na isti način."
Čini se da neke vlade dijele to mišljenje.
Tokom saslušanja pred pododborom Odbora Senata SAD za pravosuđe 10. januara razmatrni su i negativni aspekti o tome kako bi tehnologija mogla da utiče na novinarstvo.
"To je u stvari savršena oluja pada prihoda i eksplodiranja dezinformacija, a veliki dio uzroka ove savršene oluje su u stvari tehnologije poput vještačke inteligencije", rekao je senator Richard Blumenthal, koji je predsedavao saslušanjem.
U decembru je Evropska unija usvojila Zakon o vještačkoj inteligenciji, kako bi osigurala bezbjedno i transparentno korištenje tehnologije. Uključeni su zahtjevi za tehnološke kompanije da otkriju kada sadržaj generiše vještačka inteligencija.
Medijski stručnjaci također naglašavaju transparentnost i ljudski nadzor u svojim raspravama o tome kako i kada se vještačka inteligencija koristi u novinarstvu.