Taj potez Mađarske primorao je visokog predstavnika Evropske unije za spoljnu politiku i bezbjednost Josepa Borrella da umjesto toga izda ličnu izjavu, "da je primio k znanju" potez MKS.
Portparol mađarskog ministarstva spoljnih poslova Mate Pačolaj demantovao je izvještaj, rekavši za Bloomberg: "Laž je da je Mađarska stavila veto na izjavu EU o slučaju MKS".
Međunarodni krivični sud (MKS) izdao je 17. marta nalog za hapšenje ruskog predsjednika Vladimira Putina, kojeg sumnjiči za ratne zločine, uključujući i nezakonitu deportaciju djece iz Ukrajine u Rusiju.
Sud je saopštio da je izdao nalog za hapšenje ruskog predsjednika "u kontekstu situacije u Ukrajini".
U saopštenju je naveo da je izdat nalog i za Marijom Lvovom-Belovom, ruskom službenicom za prava djeteta koja navodno bila uključena u preseljenje ukrajinske djece u Rusiju.
Oni se sumnjiče da su "djela počinili direktno, zajedno sa drugima i/ili preko drugih", navodi se u saopštenju.
"Postoje razumni razlozi da se vjeruje da svaki osumnjičeni snosi odgovornost za ratni zločin protivpravne deportacije stanovništva i protivpravnog preseljenja stanovništva iz okupiranih područja Ukrajine u Rusku Federaciju, na štetu ukrajinske djece", navodi se u saopštenju od 17. marta.
Glavni tužilac Međunarodnog krivičnog suda Karim Khan izjavio je da je stotine ukrajinske dece odvedeno iz sirotišta i domova za nezbrinutu djecu u Rusiju.
"Mnoga od te djece, odgovorno tvrdimo, otada su predata na usvajanje u Ruskoj Federaciji", rekao je on.
Khan je izjavio da je izmena ruskog zakona olakšala usvajanje djece, dok su u vrijeme deportacije ukrajinska djeca bila zaštićena na osnovu Ženevske konvencije, prenosi Reuters.