Kongres SAD odao počast indijanskom poglavici Medvjedu Koji Stoji

Photograph shows three Native Americans on horseback, 1905. Horses transformed tribal cultures and forever changed the way they hunted and fought in battle. Photograph by Edward S. Curtis, Curtis (Edward S.) Collection, Library of Congress Prints and Ph

Američki Kongres je otkrio spomenik indijanskom poglavici Medvjedu Koji Stoji (Standing Bear) i tako odao počast "heroju" čija je borba za sahranu sina u zemlji predaka u 19. vijeku dovela do toga da američki Indijanci budu priznati kao građani s građanskim pravima, prenosi AP.

U okviru ceremonije u Dvorani spomenika američkog Kongresa, demokratski i republikanski predstavnici i pripadnici plemena Ponka zajedno su juče otkrili statuu poglavice u ceremonijalnoj odori i sa tomahavkom u ruci.

Za to vrijeme su se izgovarale molitve i pjevale pjesme na jeziku Ponka.

Ulaskom Medvjeda Koji Stoji u "panteon američkih patriota" Amerikanci odaju počast "čovjeku izuzetne hrabrosti" ali i "svim američkim Indijancima koji su se s nepravdom i netolerancijom suočili dostojanstveno i odlučno", rekla je predsjedavajuća Predstavničkog doma Nensi Pelosi.

"Učinimo ovaj spomenik simbolom naše posvećenosti ispravljanju grešaka iz prošlosti", navela je Pelosi.

U Dvorani spomenika je predstavljeno svih 50 američkih saveznih država. Guverner Nebraske Pit Rikets izjavio je da je ta država odlučila da statuu nekadašnjeg državnog sekretara Vilijama Dženingsa Brajana zamijeni "herojem" Medvjedom Koji Stoji.

"Medvjed Koji Stoji bio je jedan od najvažnijih lidera borbe za građanska prava u našoj zemlji ali skoro niko ne zna za njega, i nadamo se da ćemo to danas ispraviti", rekao je Rikets.

Nakon što su Ponke poslate daleko od svoje postojbine u Nebraski, Medvjed Koji Stoji se 1878. vratio da bi sina sahranio u zemlji predaka. Sin poglavice je, kao i veći dio plemena Ponka, umro od gladi ili bolesti u takozvanoj "Indijanskoj teritoriji" u Oklahomi u prvim mjesecima poslije prisilnog preseljenja.

Poglavica je uhapšen zbog napuštanja rezervata, ali je onda ušao u, prema riječima Nensi Pelosi, "istorijsku" pravnu bitku koja je dovela do "priznavanja svih američkih Indijanaca kao 'osoba u očima zakona', osoba koje imaju građanska prava prvi put u istoriji SAD". Pelosi je podsjetila i na riječi indijanskog lidera pred sudom - "Moja ruka nije iste boje kao vaša, ali ako je ubodem poteći će krv i osjetiću bol. Moja krv je iste boje kao vaša. Bog me je stvorio, i ja sam čovjek".

Liderka demokrata u Kongresu je dobila snažan aplauz kada je rekla da od januara u Predstavničkom domu prvi put u istoriji sjede i dvije Indijanke, Deb Haland i Šaris Dejvids.