U radu objavljenom u Science krajem septembra 2021. internacionalna grupa naučnika, predvođenih klimatologom Wimom Thieryjem s briselskog Vrije Universiteit ne daje nimalo dobre prognoze za budućnost čovječanstva.
Oni procjenjuju da će djeca rođena 2020. godine doživjeti dvostruko do sedmostruko povećanje ekstremnih događaja, osobito toplinskih talasa, suša i oluja u poređenju s ljudima rođenima 1960. godine, prema sadašnjim obećanjima klimatske politike.
Već danas se osjećaju posljedice klimatskih promjena kroz veću učestalost različitih ekstremnih vremenskih prilika, od poplava, uragana do toplinskih udara, ali to je ništa prema onome što čeka buduće naraštaje.
Prema ovogodišnjem izvještaju UN o klimatskim promjenama, čak i da su nacije danas počele naglo smanjivati emisije ugljendioksida, ukupno globalno zagrijavanje vjerovatno će se povećati za oko 1.5 stepeni Celzijusa u sljedeće dvije decenije. Prema tom izvještaju, objavljenom u septembru, došlo je do čak peterostrukog povećanja ekstremnih vremenskih prilika u posljednjih 50 godina.
Tu se navodi se kako će trenutna obećanja o smanjenju emisija ugljendioksida i dalje rezultirati nivoima za 16% većim do 2030. godine, čime će globalno zagrijavanje dostići blizu 2.7 stepeni Celzijusa do 2100. godine.
Veliko ispitivanje ok 10 000 mladih osoba, dostupno kao Lancet preprint (još nerecenzirana studija) u septembru 2021. godine pokazalo je kako veliki broj mladih ljudi ima anksioznost povezanu s brigom oko klimatskih promjena. Čak 60% ispitanika se izjasnilo da su zabrinuti ili veoma zabrinuti zbog klimatskih promjena, a 45% njih da ova anksioznost utječe na njihov svakodnevni život.