Kina planira rekordni budžetski deficit od 4% BDP-a za 2025.

Fotografija snimljena 15. decembra 2024. prikazuje radnika kako provjerava proizvodnu liniju u fabrici u Zaozhuangu, u istočnoj kineskoj provinciji Shandong.

Kineski lideri su se prošle sedmice složili da iduće godine povećaju budžetski deficit na 4% bruto domaćeg proizvoda (BDP), što je najveći rekord u istoriji, uz zadržavanje cilja ekonomskog rasta od oko 5%, kazala su dva upućena izvora.

Novi plan deficita upoređuje se s početnim ciljem od 3% BDP-a za 2024. godinu i u skladu je sa "proaktivnijom" fiskalnom politikom koju su zacrtali vodeći zvaničnici nakon sastanka Politbiroa u decembru i prošlonedeljne Centralne ekonomske radne konferencije (CEWC), gdje je ciljevi su dogovoreni, ali nisu zvanično objavljeni.

Dodatni jedan procentni poen BDP-a u potrošnji iznosi oko 1,3 triliona juana (179,4 milijarde dolara). Više podsticaja biće finansirano izdavanjem vanbudžetskih specijalnih obveznica, rekla su dva izvora, koji su zatražili anonimnost jer nisu imali ovlaštenja da razgovaraju sa medijima.

Ovi ciljevi se obično ne objavljuju zvanično do godišnjeg sastanka parlamenta u martu. Oni bi se još uvijek mogli promijeniti prije zakonodavne sjednice.

Kancelarija za informisanje Državnog savjeta, koja se bavi pitanjima medija u ime vlade, i ministarstvo finansija nisu odmah odgovorili na Reutersov zahtjev za komentar.

Snažniji fiskalni impuls planiran za sljedeću godinu dio je priprema Kine da se suprotstavi utjecaju očekivanog povećanja američkih carina na kineski uvoz nakon što se Donald Trump vraća u Bijelu kuću u januaru.

Dva izvora kažu da će Kina zadržati nepromijenjen cilj rasta BDP-a od oko 5% u 2025. godini.

U sažetku CEWC-a za zatvorena vrata državnih medija navodi se da je "neophodno da se održi stabilan ekonomski rast", da se poveća omjer fiskalnog deficita i izda više državnog duga sljedeće godine, ali se ne spominju konkretni brojevi.

Reuters je prošlog mjeseca izvijestio da su vladini savjetnici preporučili Pekingu da ne snižava svoj cilj rasta.

Druga po veličini svjetska ekonomija ove je godine posrnula zbog teške imovinske krize, visokog duga lokalne samouprave i slabe potražnje potrošača. Izvoz, jedna od rijetkih svijetlih tačaka, uskoro bi se mogao suočiti s američkim carinama većim od 60 posto ako Trump ispuni svoja predizborna obećanja.

Prijetnje novoizabranog predsjednika uzdrmale su kineski industrijski kompleks koji Sjedinjenim Državama prodaje robu vrijednu više od 400 milijardi dolara godišnje. Mnogi proizvođači prebacuju proizvodnju u inostranstvo kako bi izbjegli carine.

Izvoznici kažu da će prelevmani dodatno smanjiti profite, ugroziti radna mjesta, investicije i ekonomski rast u tom procesu. Oni bi također pogoršali kineski industrijski višak i deflatorne pritiske, kažu analitičari.

Sažeci sastanaka CEWC-a i Politbiroa također su naznačili da će kineska centralna banka preći na "prikladno labav" stav monetarne politike, podižući očekivanja o većem smanjenju kamatnih stopa i injekcijama likvidnosti.

Prethodni "razborit" stav koji je centralna banka zadržala u proteklih 14 godina poklopio se sa ukupnim dugom - uključujući i onaj vlade, domaćinstava i kompanija - koji je skočio više od pet puta. Privreda se u istom periodu povećala otprilike tri puta.

Kina će se vjerovatno u velikoj mjeri oslanjati na fiskalne stimulacije sljedeće godine, kažu analitičari, ali bi također mogla koristiti druge alate za ublažavanje utjecaja carina.

Reuters je prošle sedmice izvijestio, da najviši kineski lideri i kreatori politike razmatraju da dopuste da juan oslabi sljedeće godine kako bi ublažili utjecaj kaznenih trgovinskih mjera.

Sažetak CEWC-a je zadržao obećanje da će "održavati osnovnu stabilnost deviznog kursa na razumnom i uravnoteženom nivou".