Sirijci iseljenici i mnogi stanovnici širom Bliskog istoka likovali su svrgavanjem vođe koji je vodio svoju zemlju kroz 14 godina građanskih sukoba u kojima je pola miliona Sirijaca poginulo, a milioni su raseljeni u zemlje širom svijeta.
Drugi su zabrinuti zbog još veće nestabilnosti koja potresa region u previranju. Vlade — bilo da su saveznici ili protivnici Assada — nastojali su da apsorbuju iznenadni, zapanjujući razvoj i procijene implikacije za Bliski istok i svijet.
Pomiješane emocije na Bliskom istoku
U Libanu, hiljade Sirijaca krenulo je prema graničnom prijelazu Masnaa kako bi se vratili u svoju domovinu, uprkos neizvjesnosti.
„Sve je bolje od Bashara”, rekao je Sami Abdel-Latif, izbjeglica iz Hame koji se vraćao da se pridruži svojoj ženi i četvero djece.
„Ovo je osjećaj na koji smo čekali 14 godina”, rekao je Malak Matar, koji se spremao da se vrati u glavni grad Damask. „Vjerujem da je budućnost Sirijaca lijepa i prosperitetna.”
Drugi nisu bili tako sigurni, u regiji u kojoj se energija demokratskog pokreta Arapskog proljeća 2011. urušila u sukob i autoritarnu vladavinu.
Saeed Sawy, inženjer u glavnom gradu Egipta, Kairu, predvidio je da će sirijske pobunjeničke grupe upasti u sukobe oko budućnosti zemlje.
„Vidjeli smo da se to i ranije dešavalo”, rekao je. „To smo vidjeli u Libiji, u Tunisu, u Jemenu i Sudanu. Ljudi se raduju padu tirana, onda se ne slažu i bore i počinje građanski rat.”
Susjedi Sirije pojačali su sigurnost duž svojih granica. Liban je saopštio da zatvara sve kopnene granične prelaze sa Sirijom osim jednog. Jordan je takođe zatvorio granični prelaz.
Mnogi građani u susjednim zemljama Sirije s radošću su reagirali na vijest da je Assad otišao. U glavnom gradu Jordana, Amanu, stanovnik Muhab al-Majali rekao je da je njegov pad označio kraj „nepravedne i tiranske vladavine”.
Izraelski premijer Benjamin Netanyahu rekao je da su izraelske snage — privremeno, kako je rekao — zauzele tampon zonu na Golanskoj visoravni uspostavljenoj sporazumom o prekidu vatre iz 1974. godine, nakon što su sirijske trupe napustile svoje položaje. Prijavljeni su zračni napadi na vojni aerodrom u blizini Damaska, koji je ranije bio na meti Izraela, i na druge sirijske vojne lokacije.
Iran, ključni saveznik Assada, rekao je da sirijski narod treba odlučiti o budućnosti svoje zemlje „bez destruktivne, prisilne strane intervencije”.
Ministarstvo vanjskih poslova u Teheranu saopćilo je da Iran podržava jedinstvo i nacionalni suverenitet Sirije i da se nada da će vidjeti „kraj vojnih sukoba, sprječavanje terorističkih aktivnosti i početak nacionalnog dijaloga” uz sudjelovanje svih grupa.
Iračka vlada, koja je bliska Iranu, rekla je da „podržava sve međunarodne i regionalne napore u cilju otvaranja dijaloga” za Siriju. Egipatsko ministarstvo vanjskih poslova pozvalo je na „sveobuhvatan politički proces” za uspostavljanje nove ere mira u ratom razorenoj županiji.
Šef međunarodno priznate vlade Jemena pozdravio je pad Assada kao „historijski trenutak”. Jemenska vlada je u ratu sa pobunjenicima Hutima, koje podržava Iran.
Turska je podržala militantne grupe protiv Assada u Siriji i mogla bi odigrati ključnu ulogu u onome što će se dalje događati. Turski ministar vanjskih poslova Hakan Fidan rekao je da je pad Assada donio „nadu”. Pozvao je svijet da pomogne „ujediniti i rekonstruirati” Siriju.
Evropa poziva na smirenost
Rat je poslao milione Sirijaca koji su pobjegli u Evropu, a iseljenici su izašli na ulice evropskih gradova da proslave pad Assada.
Mnoge evropske vlade pozdravile su Assadov odlazak, istovremeno pozivajući na brz povratak stabilnosti.
„Kraj Assadove diktature je pozitivan i dugo očekivani razvoj događaja”, rekla je Kaja Kallas, novoimenovana visoka predstavnica Evropske unije za vanjsku politiku, u postu na X-u. „Naš prioritet je osigurati sigurnost u regionu. Radit ću sa svim konstruktivnim partnerima, u Siriji i regionu.”
Njemački kancelar Olaf Scholz rekao je u izjavi da je kraj Assadove vladavine „dobra vijest”, dodajući da je „sada važno da se zakon i red brzo uspostavljaju u Siriji”.
Ministarstvo vanjskih poslova Francuske pozdravilo je pad Assada, rekavši da je „sirijski narod previše patio”.
Britanski premijer Keir Starmer također je pozdravio kraj Assadovog „varvarskog režima”.
„Pozivamo sve strane da zaštite civile i manjine i osiguraju da osnovna pomoć može stići do najugroženijih u narednim satima i danima”, rekao je.
Rusija, koja je podržala Assada trupama i ratnim avionima, rekla je da prati „dramatične događaje” u Siriji "sa izuzetnom zabrinutošću".
Trumpova reakcija
U Washingtonu, predsjednik Joe Biden sastao se u nedjelju sa svojim timom za nacionalnu sigurnost radi ažuriranja situacije u Siriji.
Novoizabrani predsjednik Donald Trump rekao je u postu na društvenim mrežama u subotu, prije nego što je Assadov pad potvrđen: „Sirija je haos, ali nije naš prijatelj, i SJEDINJENE DRŽAVE NE TREBA DA IMAJU NIŠTA SA TIM. OVO NIJE NAŠA BORBA. NEKA SE IGRA. NE UKLJUČUJ SE!”
SAD imaju oko 900 vojnika u Siriji, uključujući američke snage koje rade sa kurdskim saveznicima na sjeveroistoku koji drži opozicija kako bi spriječili bilo kakvo ponovno oživljavanje grupe Islamska država.