U nedavnom intervju za američki (online) vojni magazin Defense One, civilni šef NATO-a objašnjava da u pozadini njegovog najnovijeg upozorenja stoji smrtonosni COVID-19, koji je krajem prošle godine poprimio globalne razmjere i još uvijek se ne smiruje.
Prema riječima generalnog sekretara NATO-a, izbijanje opake bolesti pored ostalog ukazuje da vojni potencijal Sjeverno-atlantskog odbrambenog saveza, koliko god bio nadmoćan u odnosu na ostatak svijeta, mora da bude potkrijepljen daleko čvršćom infrastrukturom od postojeće u oblasti transporta, zdravstva, odbrane od cyber napada, a od nedavno i u od potencijalnih bioloških napada.
U tom kontekstu, Stoltenberg se posebno osvrnuo na rastuću prijetnju, koja dolazi iz Kine, za koju kaže da nesumnjivo gaji supersilske ambicije i uveliko nastoji da proširi svoj domet daleko izvan sopstvenog regiona.
On naziva novije postupke Kine „neprijateljskim potezima koji zloupotrebljavaju jaz između rata i mira kao I otvorenost Zapadnih demokratija.”
Nije NATO taj koji prijeti bezbjednosti Kine, već obrnuto, Kina ciljano prodire u evro-atlantski prostor - od arktičkog do afričkog regiona - smatra Stoltenberg:
„Nije u pitanju premještanje NATO-a u pacifički region, već dolazak Kine u transtlantski prostor, naročito na Arktiku, gdje postoji veliki broj naših vojnih baza. Prisustvo Kine u tom prostoru uveliko uznemirava Skandinaviju, Island, Dansku i druge okolne zemlje. Dakle, mi nismo krenuli u Južno kinesko more, već vidimo da je Kina krenula u naš geografski prostor - od Arktika do Afrike.”
Kina ugrožava kritičnu infrastrukturu 5G telekomunikacija, nastavlja Stoltenberg: „U svijetu u kojem su bajtovi i veliki podaci toliko važni kao meci i bojni brodovi, NATO bi trebalo da igra veću ulogu u pomaganju da se očuva naša tehnološka prednost.”
Stoltenberg nastavlja: „Kina uz to niti je demokratija niti priznaje vrijednosti Zapadne liberalne demokratije. Ukidanje autonomije Hongkonga je očigledan primjer razlika u vrijednostima kineskog i zapadnog društva.”
Generalni sekretar NATO-a je pri tom istakao brojne azijsk-pacifičke partnere koji vojno saradjuju sa Zapadnim odbrambenim savezom, uključujuči Australiju, Novi Zeland, Japan i Južnu Koreju.
Stoltenberg, pri tom, najavljuje novi bezbjednosni koncept NATO, koji će obuhvatiti potrebne elemente za jačanje odbrane sjeverno-atlantskog prostora u svim novonastalim okolnostima.
„Očigledno je da se mnogo toga promijenilo od našeg posljednjeg Strateškog koncepta od prije deset godina u kojem je isticano da su hibridni napadi glavna opasnost za članice NATO-a. Danas se susrećemo sa brojnim novim izazovima. Stoga smatram da je došlo vrijeme za ažuriranje našeg strateškog koncepta.”
Na prošlogodišnjem samitu u Londonu, NATO je naveo Kinu kao “strateškog rivala sjevernoatlantskom odbrambenom savezu."
Na predstojećem NATO samitu biće iznesena agenda za budućnost, kaže Stoltenberg:
„Moja vizija za NATO 2030. ne odnosi se na ponovno otkrivanje NATO-a. Radi se o tome da dalje ojačamo savez, koji već imamo. Snažno vojno, jače politički i globalnije.”
Vojni eksperti predviđaju da će glavna tema na agendi na NATO samitu sljedećeg marta u Briselu, obuhvatiti usvajanje NATO okvira za zaštitu nove tehnologije i suzbijanje remećenja daljeg tehnološkog razvoja zemalja članica sjeverno-atlantske alijanse.