Na nezakonit način su institucije i javna preduzeća potrošili gotovo 11 miliona konvertbilnih maraka (KM) kroz postupke javnih nabavki u proteklih šest mjeseci.
Ovaj iznos je potrošen tako da se nabavke ne mogu pronaći godišnjim planovima, niti su predviđene odlukom o pokretanju postupka, a što je suprotno Zakonu o javnim nabavkama, kaže Aleksandra Martinović iz Transparency International Bosne i Hercegovine (BiH).
„Za 256 nabavki nije bilo ni plana, niti su predviđene odlukom. Dakle, mimo zakonskih procedura”, kaže Martinović.
Ovo je samo jedan od načina kršenja Zakona o javnim nabavkama. Danas su predstavljeni rezultati monitoringa transparentnosti i integretiteta javnih nabavki u BiH, u kojoj je u proteklih pet godina potrošeno preko 13 milijardi KM na robee, radove i usluge.
TI BiH, Fond za otvoreno društvo BiH, Razvojna agencija EDA iz Banja Luke, Centar za istraživačko novinarstvo (CIN) i Udruženje građana Tender iz Banja Luke analiziraju 1.556 aktuelnih postupaka u javnih nabavki unazad pola godine. Obuvaćene su 173 institucije sa svih nivoa vlasti, te javna preduzeća.
Zabrinjavajući podaci
Kritična ili loša praska dominira u postupcima javnih nabavki, uočeno je monitoringom. Posmatrajući u procentima, to izgleda ovako:
- 27,7 posto kritična praksa
- 38,7 posto loša praksa
- 16 posto dobra praksa
- 18,7 posto bez kategorije
„Ovo su podaci koji su prilično zabrinjavajući”, kaže Bojan Kovačević iz Razvojne agencije EDA
Oko 50 posto postupaka se sprovodi netransparentno, dok se ponuđač favorizuje u 25 posto slučajeva. Kupovina službenih automobila jedna je od oblasti nabavki gdje se favorizuje ponuđač, a što je nezakonito prema Zakonu o javnim nabavkama.
Mervan Miraščija iz Fonda otvorenog društva je naveo primjer nabavke vozila u Ministarstvu unutrašnjih poslova Posavkog kantona.
„Po tehničkoj specifikaciji, zadovoljava samo Škoda Octavia, 1.6, TDI motor”, pojašnjava Miraščija.
Privatni umjesto državnog interesa
Na primjeru nabavke goriva može se vidjeti kako gubi država, a profitiraju privatne kompanije. Najveći problem se odnosi u definisanju cijene za vrijeme okvirnog sporazuma, kaže Aleksandar Draganić iz Razvojne agencija EDA.
„Favorizuje se privatni interes na osnovu javnog interesa. I kaže se ako cijena goriva skoči gore na međunarodnom tržištu, ti nama donesi potvrdu da je skočila cijena gore, mi ćemo tebi priznati to i isplatiti po toj cijeni”, pojašnjava on.
Međutim, kada gorivo pojeftini, država i dalje plaća gorivo po ranije dogovorenoj, odnosno skupljoj.
Draganić kaže da je desetine miliona KM otišlo u privatne džepove kada je ranijih godina gorivo znatno pojeftinilo.
Ermin Zatega, novinar CIN-a, govorio je, između ostalog, i o nabavci pasoša, navodeći da je Agencija za identifikaciona dokumenta primjer loše prakse nabavki. Podsjeća i na hapšenje nekadašnjeg direktora Agencije, ali i da se nakon toga ništa nije dogodilo.
„To je i najveći problem u javnim nabavkama i generalno u društvu. Imamo zakone, ali nemamo sankcije za njihovo kršenje”, kaže on.
Dosadašnji rezultati monitoringa daju rezultate, te je 55 institucija i državnih preduzeća objavilo planove javnih nabavki na svojim internet stranicama.