Monitoring su vršili timovi Fonda otvoreno društvo BiH, Razvojne agencija Eda Banja Luka, Transparency International BiH, Centra za istraživačko novinarstvo BiH i UG „Tender“ Banja Luka.
Praćeno je preko 2400 javnih nabavki, ukupne vrijednosti oko 750 miliona konvertibilnih maraka (KM) budžetskog novca, od čega 612 javnih nabavki nije bilo predviđeno prvobitnim planovima institucija i firmi koje su raspisivale tendere.
Većina od 612 javnih nabavki pokrenuta je potpuno suprotno odredbama Zakona o javnim nabavkama, kaže je Mervan Miraščija iz Fonda otvoreno društvo BiH.
On navodi primjer Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH koji je nedavno pokrenuo proces nabavke cjepiva za imunizaciju djece u vrijednosti od tri miliona konvertibilnih maraka.
„Nabavke nema u planu javnih nabavki Zavoda, niti je odluka o nabavci objavljena na web stranici Zavoda“, dodaje Miraščija.
Monitori navode konkretne primjere kršenja odredaba Zakona o javnim nabavkama u kojima je vrijednost tendera značajno prelazi planiranu.
Tako je naprimjer Zavod zdravstvenog osiguranja Tuzlanskog kantona planirao radove na izmjeni stolarije u Zavodu za 22, a raspisao tender u vrijednosti od 45 hiljada KM.
Također, naveden je Grad Prijedora gdje planirana vrijednost radova na izgradnji i rekonstrukciji ulica i puteva u 2017. iznosi 327 hiljada KM, dok je vrijednost navedena u tenderskoj dokumentaciji u iznosu od 596 hiljada KM.
Primjeri kritične prakse vode i do Općine Čapljina gdje vrijednost tendera za usluge trimovanja rastinja duž putnog pojasa iznosila 160 hiljada KM.
Kako monitori ističu, Općina Čapljina ima oko 140 kilometara lokalnih puteva obuhvaćenih ovom nabavkom.
„Ako bi se isplatila puna suma, to bi iznosilo oko 1150 konvertibilnih maraka po kilometru, što je 30 puta skuplje nego što se ista usluga plaća u Velikoj Britaniji“, kaže Miraščija.
Navodi javna preduzeća Autoceste FBiH i Autoputevi Republike Srpske kao primjere dobrih poslovanja i transparentnosti pri javnim nabavkama.
Međutim, to je slučaj samo onda kada se radi o kreditima međunarodnih financijskih institucija, koje nakon što doniraju sredstva, prate implementaciju projekata.
„Kada se radi sa domaćim sredstvima, onda je praksa katastrofalna“, upozorava Miraščija.
On smatra da je potrebno primijeniti sankcije za svako pojedinačno kršenje Zakona o javnim nabavkama.
„Moramo pojačati institucionalni tretman zakona o javnim nabavkama. Nemamo osposobljenu agenciju za javne nabavke niti ured za razmatranje žalbi koji može pomoći ovaj postupak. U konačnici, moramo doći do hrabrih tužilaca koji žele da procesuiraju ovakvu nevjerovatnu krađu javnih budžetskih sredstava“, poručuje Miraščija.