Grupa za ljudska prava sa sjedištem u Londonu saopštila je da je do zaključka došla nakon višemjesečne analize incidenata i izjava izraelskih zvaničnika. Amnesty je rekao da je zakonski prag za zločin ispunjen, u svojoj prvoj takvoj odluci tokom aktivnog oružanog sukoba.
Konvencija o genocidu iz 1948. godine, donesena nakon masovnog ubijanja Jevreja u nacističkom holokaustu, definiše genocid kao "djela počinjena s namjerom da se uništi, u cijelosti ili djelimično, nacionalna, etnička, rasna ili vjerska grupa".
Izrael je više puta odbacio svaku optužbu za genocid, rekavši da je poštovao međunarodno pravo i da ima pravo da se brani nakon prekograničnog napada Hamasa iz Gaze 7. oktobra 2023. koji je ubrzao rat.
"Žalosna i fanatična organizacija Amnesty International ponovo je proizvela izmišljen izvještaj koji je potpuno lažan i zasnovan na lažima", napisao je glasnogovornik Ministarstva vanjskih poslova Oren Marmorstein na X.
Vlastita podružnica Amnestyja u Izraelu ogradila se od nalaza svoje matične grupe, rekavši da nije igrala nikakvu ulogu u istraživanju i da ne vjeruje da Izrael čini genocid u Gazi.
Međutim, u dugom saopćenju navodi se da je ubijanje i razaranje u Gazi dostiglo "užasan nivo" i poziva na istragu o mogućim zločinima protiv čovječnosti.
Izrael je započeo svoj zračni i kopneni rat u Gazi nakon što su borci predvođeni Hamasom napali izraelske zajednice preko granice prije 14 mjeseci, ubivši 1.200 ljudi i vrativši 250 talaca u Gazu, prema izraelskim izvještajima.
"Genocidni masakr 7. oktobra 2023. izvela je teroristička organizacija Hamas nad izraelskim građanima", rekao je glasnogovornik ministarstva vanjskih poslova.
Ministarstvo zdravlja Gaze kaže da je izraelska vojna kampanja od tada ubila više od 44.500 Palestinaca i povrijedila mnoge druge.
Palestinski zvaničnici i zvaničnici UN-a kažu da u Gazi, maloj, gusto naseljenoj i jako izgrađenoj obalnoj teritoriji, više nema sigurnih područja. Većina od 2,3 miliona ljudi u Gazi je interno raseljena, neki čak 10 puta.
Izvještaj Amnestyja došao je samo dvije sedmice nakon što je Međunarodni krivični sud izdao naloge za hapšenje izraelskog premijera Benjamina Netanyahua i njegovog bivšeg šefa odbrane zbog navodnih ratnih zločina i zločina protiv čovječnosti u sukobu u Gazi. Obojica su negirali optužbe.
'NEMA SUMNJE'
Predstavljajući izvještaj novinarima u Hagu, generalna sekretarka Amnesty Internationala Agnes Callamar rekla je da zaključak nije shvaćen "olako, politički ili preferencijalno".
Ona je novinarima nakon prezentacije rekla: "Čini se genocid. Nema sumnje, niti jedne sumnje u našim mislima nakon šest mjeseci dubinskog, fokusiranog istraživanja."
Amnesty je saopćio da je zaključio da su Izrael i izraelska vojska počinili najmanje tri od pet djela zabranjenih Konvencijom o genocidu iz 1948. godine, odnosno ubijanja, nanošenje teških tjelesnih ili psihičkih ozljeda i namjerno nanošenje životnih uslova sračunatih da dovedu do fizičkog uništenja zaštićene grupe.
Ova djela su učinjena s namjerom koju zahtijeva konvencija, navodi Amnesty, koji je rekao da je pregledao preko 100 izjava izraelskih zvaničnika.
Izraelska vojska optužuje Hamas da postavlja militante u naseljena naselja radi operativnog pokrivanja, što Hamas negira, dok optužuje Izrael za neselektivne napade.
Callamar je rekla da Amnesty nije namjeravao da dokaže genocid, ali je nakon zajedničkog pregleda dokaza i izjava rekla da je jedini zaključak da "Izrael namjerava počiniti genocid".
Ona je dodala: "Tvrdnja da izraelski rat u Gazi ima za cilj samo demontažu Hamasa, a ne da fizički uništi Palestince kao nacionalnu i etničku grupu, ta tvrdnja jednostavno ne podliježe preispitivanju."
Amnesty je pozvao tužioca MKS-a da istraži navodni genocid. Tužilaštvo je u saopćenju navelo da nastavlja istrage o navodnim zločinima počinjenim na palestinskim teritorijama i nije u mogućnosti dati daljnje komentare.