Dok su oči svijeta uprte u Gazu, Zapadna obala suočava se s vlastitim ratom

Zapadna obala

Kada su izraelski ratni avioni nadletjeli pojas Gaze nakon smrtonosnog napada Hamasovih militanata na južni Izrael, Palestinci kažu da je druga vrsta rata zavladala na okupiranoj Zapadnoj obali.

Preko noći je teritorija zatvorena. U gradovima se vrše racije, uveden je policijski sat, hapse se tinejdžeri, premlaćuju zatočenici, a jevrejski osvetnici jurišaju na sela.

Uz svjetsku pažnju na Gazi i tamošnju humanitarnu krizu, ratno nasilje je izbilo i na Zapadnoj obali. Napadi izraelskih naseljenika porasli su neviđenom brzinom, prema Ujedinjenim nacijama. Eskalacija je proširila strah, produbila očaj i Palestincima oduzela sredstva za život, njihove domove i, u nekim slučajevima, živote.

"Naši životi su pakao", rekao je Sabri Boum, 52-godišnji farmer koji je prošle sedmice ojačao svoje prozore metalnim rešetkama kako bi zaštitio svoju djecu od doseljenika za koje je rekao da bacaju šok granate u Qaryout, sjeverno selo. “Kao da sam u zatvoru.”

U šest sedmica doseljenici su ubili devet Palestinaca, saopštile su palestinske zdravstvene vlasti. Uništili su više od 3.000 stabala maslina tokom ključne sezone berbe, rekao je zvaničnik palestinskih vlasti Ghassan Daghlas, brišući ono što je za neke bilo naslijeđe prenošeno kroz generacije. I uznemiravali su stočarske zajednice, prisiljavajući preko 900 ljudi da napusti 15 zaseoka koje su dugo nazivali svojim domom, saopštile su UN.

Na pitanje o napadima na naseljenike, izraelska vojska je odgovorila samo da ima za cilj smirivanje sukoba i da su trupe "obavezne djelovati" ako građani Izraela krše zakon. Vojska nije odgovorila na zahtjeve za komentarom konkretnih incidenata.

Američki predsjednik Biden i drugi zvaničnici administracije u više navrata su osuđivali nasilje naseljenika, čak i dok su branili izraelsku kampanju u Gazi.

"To mora prestati", rekao je Biden prošlog mjeseca. “Moraju da odgovaraju.”

To se nije dogodilo, prema izraelskoj grupi za ljudska prava Yesh Din. Od 7. oktobra, jedan naseljenik je uhapšen - zbog smrti uzgajivača maslina - i pušten je pet dana kasnije, saopštila je grupa. Dva druga naseljenika su stavljena u preventivni pritvor bez podizanja optužnice, navodi se u saopštenju.

Naomi Kahn, iz zagovaračke grupe Regavim, koja lobira za interese naseljenika, tvrdila je da napadi naseljenika nisu bili ni približno tako rašireni kao što izvještavaju grupe za ljudska prava.

“Cijeli izraelski sistem radi ne samo na suzbijanju ovog nasilja već i na njegovom sprječavanju”, rekla je ona.

Izraelski vojnici u patroli u palestinskom gradu Hawara, koji se potpuno ispraznio nakon što je izraelska vojska zatvorila prodavnice i zabranila palestinska nakon napada palestinskih militanata i nasilja među naseljenicima u gradu, u nedjelju, 12. novembra, 2023.

Prije napada Hamasa, 2023. je već bila najsmrtonosnija godina za Palestince na Zapadnoj obali u više od dvije decenije, sa 250 Palestinaca ubijenih u izraelskoj vatri, većinom tokom vojnih operacija.

Tokom ovih šest sedmica rata, izraelske sigurnosne snage su ubile još 206 Palestinaca, saopćilo je palestinsko ministarstvo zdravlja, što je rezultat porasta vojnih napada podržanih zračnim napadima i napadima palestinskih militanata. U najsmrtonosnijem napadu na Zapadnoj obali od druge palestinske intifade, ili ustanka, 2000-ih, izraelske snage ubile su 9. novembra 14 Palestinaca u izbjegličkom kampu Jenin, većinom militanata.

Iako su doseljenici godinama uživali podršku izraelske vlade, sada imaju glasne zagovornike na najvišim nivoima koalicije premijera Benjamina Netanyahua. Ovog mjeseca, Netanyahu je imenovao Zvija Sukota, naseljenika kojem je 2012. godine privremeno zabranjen pristup Zapadnoj obali zbog navodnih napada na Palestince i izraelske snage, da predvodi potkomitet za pitanja Zapadne obale u parlamentu.

Palestinci koji su pretrpjeli teškoće izraelske vojne vladavine, u svojih 57. godina, kažu da ih je ovaj rat učinio ranjivijim nego ikad.

"Uplašili smo se šta sutra dodnosi", rekao je Abdelazim Wadi, 50, čijeg brata i nećaka su ubili doseljenici, prema zdravstvenim vlastima.

Konflikt je dugo bio dio svakodnevnog života ovdje, ali Palestinci kažu da je rat pokrenuo novi val provokacija, poremetivši čak i njihovu mračnu rutinu.

Izrael je zauzeo Zapadnu obalu, istočni Jerusalim i Gazu u bliskoistočnom ratu 1967. godine. Doseljenici tvrde da je Zapadna obala njihovo biblijsko pravo po rođenju. Većina međunarodne zajednice smatra da su naselja u kojima živi 700.000 Izraelaca nelegalna. Izrael smatra Zapadnu obalu spornim zemljištem i kaže da o sudbini naselja treba odlučiti u pregovorima. Međunarodno pravo kaže da vojska, kao okupatorska sila, mora zaštititi palestinske civile.

Palestinci kažu da u skoro šest decenija okupacije, izraelski vojnici često nisu uspijevali da ih zaštite od napada naseljenika ili su im se čak pridružili.

Od početka rata, granica između doseljenika i vojnika dodatno se zamaglila.

Muškarac provjerava štetu u spaljenoj kući, nakon izraelskog napada na izbjeglički kamp Balata, istočno od okupiranog grada Nablusa na Zapadnoj obali 19. novembra 2023.

Izraelska ratna mobilizacija preko 300.000 rezervista uključila je pozivanje doseljenika na dužnost i mnoge je stavila na dužnost policije u svojim zajednicama. Vojska je saopštila da su u nekim slučajevima rezervisti koji žive u naseljima zamijenili redovne bataljone Zapadne obale raspoređene u ratu.

Tom Kleiner, rezervista koji čuva Beit El, vjersko naselje u blizini palestinskog grada Ramala, rekao je da je brutalnost napada Hamasa 7. oktobra učvrstila njegovo uvjerenje da su Palestinci odlučni da nas "ubiju".

“Ne ubijamo Arape bez ikakvog razloga”, rekao je. "Ubijamo ih jer oni pokušavaju da ubiju nas."

Grupe za ljudska prava kažu da su uniforme i jurišne puške povećale osjećaj nekažnjivosti naseljenika.

“Zamislite da je vojska koja bi vas trebala zaštititi sada napravljena od doseljenika koji vrše nasilje nad vama”, rekao je Ori Givati, iz Breaking the Silence, grupe zviždača bivših izraelskih vojnika.

Bashar al-Qaryoute, medicinar iz palestinskog sela Qaryout, rekao je da su stanovnici obližnjeg naselja Shilo, koji sada nose uniforme, blokirali sve puteve osim jednog. Rekao je da su uništili Qaryoutov vodovod, primoravajući stanovnike da kamionima dovoze vodu po trostruko većoj cijeni.

"Oni su uvijek palili masline i stvarali probleme", rekao je al-Qaryoute. "Sada su oni glavni."

POLICIJSKI SAT

“Zatvori!” jedan vojnik je viknuo na Imada Abu Shamsiyyu kada je sreo mladićeve oči kroz njegov otvoreni prozor. Zatim je uperio pušku.

Više od 52 godine, Abu Shamsiyya je svjedočio krizama koje pogađaju srce Hebrona, jedinog mjesta u kojem jevrejski doseljenici žive među lokalnim stanovništvom, a ne u odvojenim zajednicama.

Mislio je da život u lavirintu bodljikave žice i sigurnosnih kamera ne može biti gori. Onda je došao rat.

“Ovaj teror, ovi pritisci”, rekao je, “nisu kao prije.”

Izraelska vojska zabranila je za 750 porodica u starom gradu Hebrona - gdje živi oko 700 radikalnih jevrejskih doseljenika među 34.000 Palestinaca pod teškom vojnom zaštitom - da izađu napolje osim jednog sata ujutro i jednog uveče nedjeljom, utorkom i četvrtkom, saopćili su stanovnici i izraelska organizacije za ljudska prava B'Tselem.

Škole su zatvorene. Radovi su zaustavljeni. Bolesni ljudi doselili su se kod rođaka u dio grada pod palestinskom kontrolom. Izraelski doseljenici često lutaju noću, rugajući se Palestincima zarobljenim u zatvorenom prostoru, prema snimcima koje je objavio B’Tselem.

Kontrolni punktovi ulijevaju strah. Vojnici koji su u prošlosti samo bacili pogled na Abu Shamsiyyinu legitimaciju sada pretražuju njegov telefon i društvene mreže. Tapšali su ga, rekao je, zureći i psujući.

“Hebron je očigledan mikrokosmos načina na koji Izrael vrši kontrolu nad palestinskom populacijom”, rekao je Dror Sadot iz B’Tselem.

Izraelska vojska nije odgovorila na zahtjev za komentar.

Palestinci kažu da doseljenici gotovo svakodnevno jurišaju na sjeverno selo Qusra, prekrivajući voćnjake maslina cementom i polivajući automobile i kuće benzinom.

11. oktobra, doseljenici su se probijali prašnjavim ulicama, pucajući na porodice u njihovim domovima. Za nekoliko minuta, tri Palestinca su bila mrtva.

Izraelske snage poslane da rastjeraju naoružane naseljenike ubivši četvrtog seljanina, rekli su palestinski zvaničnici.

Sljedećeg dana, doseljenici su poslušali pozive društvenih medija da naprave zasjedu na pogrebnu povorku koju je selo koordiniralo s vojskom. Presjekli su puteve i mecima zasuli ožalošćene koji su iskočili iz automobila i jurili kroz polja, rekli su prisutni.

Ubijeni su Ibrahim Wadi, 62-godišnji hemičar, i njegov 26-godišnji sin Ahmed, advokat. Sahrana za četvoro je postala za šest.

Objave naseljenika na mreži koje se raduju smrti, koje su podijeljene sa AP-om, pogodile su Ibrahimovog brata Abdelazima gotovo jednako kao i gubitak.

„Um se lomi, prestaje da shvata“, rekao je.

GRAD DUHOVA

Ministar finansija Bezalel Smotrich rekao je da bi Izrael trebao "zbrisati" palestinski grad Hawara nakon što je naoružani napadač u februaru ubio dva izraelska brata, što je stotine doseljenika dovelo u smrtonosno divljanje.

Drugi krajnje desničarski vjerski poslanik, Zvika Fogel, rekao je da želi vidjeti komercijalni centar "zatvoren, spaljen".

Danas Hawara liči na grad duhova.

Vojska je zatvorila prodavnice "kako bi održala javni red" nakon napada palestinskih militanata, navodi se. Napušteni psi lutaju među vandalizovanim izlozima. Plakati s talmudskim opravdanjem za ubijanje Palestinaca krase blokade na cestama: “Ustani i ubij”.

Od početka rata, veći dio glavnog autoputa Zapadne obale sjever-jug zatvoren je za Palestince, rekao je mirovni nadzornik Peace Now. Putovanje na posao koje je trajalo 10 do 20 minuta sada traje satima opasnim zaobilaznim zemljanim putevima.

Restrikcije su, rekao je palestinski političar Mustafa Barghouti, "podijelile Zapadnu obalu na 224 geta odvojena zatvorenim kontrolnim punktovima".

160.000 palestinskih radnika koji su prolazili te kontrolne punktove da rade u Izraelu i izraelskim naseljima prije nego što su 7. oktobra izgubili dozvole preko noći, rekla je izraelska odbrambena agencija koja nadgleda palestinska građanska pitanja. Agencija je ranije ovog mjeseca omogućila povratak 8.000 radnika u fabrike i bolnice. Nema riječi o tome kada ostali mogu.

“Moj djed se oslanja na mene, a sada nemam ništa”, rekao je Ahmed, 27-godišnjak iz Hebrona koji je izgubio posao bariste u Haifi u Izraelu. Odbio je da kaže svoje prezime iz straha od odmazde.

“Pritisak raste. Očekujemo da će Zapadna obala eksplodirati ako se ništa ne promijeni.”

BERBA MASLINE

Palestinci čekaju cijelu godinu na jesenski trenutak kada masline iz zelene boje pretvore u crnu. Dvomjesečna žetva je omiljeni ritual i povećanje prihoda.

Nasilje je pokvarilo sezonu. Vojnici i doseljenici su blokirali seljane da dođu do maslenika i koristili su buldožere da uklone čvornato korijenje stoljetnih stabala, kažu oni.

Hafeeda al-Khatib, 80-godišnja farmerka u Qaryoutu, rekla je da su vojnici pucali u zrak i odvukli je iz njene zemlje kada su je uhvatili kako bere masline prošle sedmice. To je prva godina da se sjeća da nije imala dovoljno za proizvodnju ulja.

U pismu Netanyahuu ovog mjeseca, Smotrich je pozvao na zabranu Palestincima da beru masline u blizini izraelskih naselja kako bi se smanjili sukobi.

Palestinci kažu da su napori doseljenika učinili suprotno.

“Oni su mi objavili rat”, rekao je Mahmoud Hassan, 63-godišnji farmer u Khirbet Sara, sjevernoj zajednici. Rekao je da su ga opkolili rezervisti. Ako se usudi odmaći 100 metara do svog šumarka, rekao je, vojnici koji stoje na straži vrište ili pucaju u zrak. Treba mu dozvola da napusti kuću i vrati se.

„Nema više prostora za razgovor s njima ili za pregovore“, rekao je.

Vojska je rekla da je "temeljno pregledala" izvještaje o nasilju nad Palestincima i njihovom imovinom. Disciplinske mjere se sprovode u skladu s tim“, navodi se, bez detaljnijeg objašnjenja.

EVAKUACIJA

Grupe za ljudska prava kažu da je cilj nasilja među naseljenicima da se Palestinci oslobode zemlje na koju traže buduću državu, čime se stvara prostor za širenje jevrejskih naselja.

Beduinski zaselak Wadi al-Seeq gurnut je do tačke loma zbog muke trojice zatočenih Palestinaca tokom devet sati 12. oktobra. O mučnim izvještajima prvi je izvijestio izraelski dnevnik Haaretz. Sedmice nasilja osvetnika već su natjerale 10 porodica da pobjegnu kada su maskirani doseljenici u vojnim uniformama projurili kroz taj kraj, oborivši jednog beduina i dvojicu palestinskih aktivista na zemlju i gurnuvši ih u kamione, rekli su seljani.

Jedan od aktivista, 46-godišnji Mohamed Matar, rekao je za AP da su bili vezani, premlaćeni, vezani preko očiju, skinuti do donjeg rublja i prženi cigaretama.

Matar je rekao da su doseljenici rezervisti urinirali po njemu, analno ga silovali štapom i vrištali na njega da ode i ide u Jordan.

Kada je pušten, Matar je otišao. Isto tako je učinilo i 30 preostalih porodica Wadija al-Seeqa. Odveli su svoje ovce u pregibe brda istočno od Ramale i napustili sve ostalo.

Izraelska vojska je saopštila da je otpustila glavnog komandanta i da istražuje.

Matar je rekao da mu je, da bi krenuo dalje, potrebno da Izrael nekoga pozove na odgovornost.

„Bio bih zadovoljan sa najnižim minimumom“, rekao je, „najmanjim djelićem pravde“.