Nakon eksplozije, požara i potonuća naftne platforme Deepwater Horizon, u Meksički zaljev se tijekom tri mjeseca izlilo, kako se procjenjuje, 4,9 milijuna barela nafte, prije nego što je vrelo bilo zatvoreno 17. srpnja. Izljev je izazvao značajne štete morskim i obalnim ekosustavima, a i dalje predstavlja opasnost po biološku raznolikost Meksičkog zaljeva.
Meksički zaljev je deveta po veličini morska površina u svijetu. Unutar njegovog ogromnog ekosustava nalazi se raznoliki spektar manjih ekosustava – od priobalnih brakičnih močvara i estuarija, pa do močvarnih plićina i koraljnih grebena – nastanjenih ribama, pticama i bezbrojnim drugim životinjama. John Sparks, kustos ihtiologije pri Američkom muzeju prirodoslovlja, u New Yorku, kaže da su sva ta morska staništa bila pogođena izljevom nafte, no pune razmjere štete je teško prognozirati.
"Imam osjećaj da će to na dugi rok biti jako, jako loše. Nije vjerojatno da će već sad biti izbrisane čitave populacije, ali u dolazećim desetljećima, bit će teških posljedica."
Sparks kaže da je Meksički zaljev poluzatvoren morski bazen, i, kao takav, odvojen od jakih oceanskih struja koje bi pomogle u brzom razrjeđivanju i rasipanju iscurjele nafte. Umjesto toga, ta se nafta miče vrlo sporo, gonjena kružnim tokom struja u zaljevu. Sva nafta koja dosad nije pokupljena, nije još isparila niti ju nisu razgradile bakterije, polako će se taložiti na dugoj liniji obale od New Orleansa, u Louisiani, pa do Floride.
"Nafta će se uvući u stijenje na obali. Bit će je svugdje".
Sparksa posebno brinu posljedice po ribe. Neke vrste riba u Meksičkom zaljevu ispuštaju svoje larve u morske struje, koje ih mogu odnijeti iz masnih voda na sigurno, gdje će odrasti u odrasle ribe. No, mnogim drugim vrstama riba neće biti tako dobro.
"One se drže malog područja u kojemu žive, brinu o položenim jajima, a i larve se zadržavaju u neposrednoj blizini. Dakle, ako se nalaze na području gdje su površine na koje polažu jaja prekrivene naftom, ili su koralji uništeni, onda je lako zamisliti kako će egzistencija tih riba biti doslovce izbrisana."
Biološka raznolikost u opasnosti je diljem svijeta. Prema Međunarodnoj udrugi za zaštitu prirode, sa sjedištem u Švicarskoj, gotovo 20 tisuća vrsta biljaka i životinja trenutno je u opasnosti od izumiranja … u nekim slučajevima kratko nakon što su uopće otkrivene. Sparks je vidio takve krizne situacije izbliza, na jezerima Madagaskara, gdje provodi svoja istraživanja.
"Kad sam prvi put otišao na Madagaskar, prije 15 godina, bilo je poznato 42 do 45 vrsta slatkovodnih riba na tom otoku, u jezerima i potocima. U međuvremenu smo, istraživanjima više staništa, ustanovili da ih je oko 160 do 170. No, na nesreću, gotovo polovica tih vrsta je u teškoj opanosti od izumiranja zbog uništenja njihovih staništa, uvođenja stranih ribljih vrsta – koje ili jedu njihove mlade ili same iskoriste raspoložive izvore hrane -, kao i prekomjernog ribarenja."
No, ne samo na Madagaskaru, niti na mjestima iznimnih ekoloških kriza – poput Meksičkog zaljeva -, posljedice zadiranja ljudi i degradacije staništa vide se svugdje, upozorava Sparks. Organizacije za zaštitu prirode nadaju se da će katastrofe poput izljeva nafte u Meksičkom zaljevu povećati svijest u javnosti o opasnostima koje ljudske aktivnosti predstavljaju po svijet prirode. Nadaju se da će to rezultirati povećanjem pritiska na vlade i biznise da brižnije reguliraju takve ljudske aktivnosti i pomognu tisućama biljnih i životinjskih vrsta da se spasu od izumiranja.