Pariz i Rim u sukobu zbog migranata

Grupa migranata na brodu, Španija, 9. juni 2018.

Prve posljedice izbora populističko-desničarske vlade u Italiji očigledne su već nekoliko dana, nakon što Italija i Malta nijesu htjele prihvatiti brod sa 629 migranata, među kojima su žene, djeca i trudnice, zaglavljen na Mediteranu.

Nakon kritika francuskog predsjednika Emmanuela Macrona u utorak na račun Italije, napetosti u odnosima dvije zemlje eskalirale su u srijedu kada je italijansko Ministarstvo vanjskih pozvalo francuskog ambasadora zbog kritika Pariza.

Na italijansku obalu na Siciliji je ipak u srijedu pristao brod sa 937 migranata, što je, kako tvrde, dokaz da nijesu "nehumani ili ksenofobični". Italija je saopštila da je njihova odluka da zatvore luke te zemlje za stotine migranata na humanitarnom brodu već danima zaglavljenom na Sredozemnom moru čvrsta, dok se sukob Rima i Pariza zagrijava.

"Nećemo promijeniti našu poziciju o brodovima koji pripadaju nevladinim organizacijama", rekao je ministar unutrašnjih poslova Italije i lider desničarske antiimigrantske Lige Matteo Salvini u intervjuu za Corrriere della Sera.

"Brodovi pripadaju stranim organizacijama i oni koji plove pod stranim zastavama ne mogu diktirati imigracionu politiku Italije", rekao je Salvini.

Od nedjelje, kada su Italija i Malta odbile da ih puste da pristanu na njihove dokove, oko 629 migranata, uključujući 11 djece i sedam trudnica, nalazi se na moru u centru Mediterana, na brodici Aquairus. Nakon odluke Italije i Malte, španski premijer Pedro Sanchez je zajedno sa gradonačelnicima Valensije i Barselone odlučio da će ti gradovi preuzeti ove nesrećne ljude, ali brodica nije imala goriva da plovi do Valensije.

U međuvremenu su neki od migranata koji dolaze uglavnom iz subsaharske Afrike na prenatrpanom Aquariusu, prebačeni na dva italijanska broda iz obalske straže mornarice i prebacuju ih za Valensiju.

Ova epizoda za migrantima desila se samo sedmicu dana nakon što je zakletvu položila italijanska populističko-desničarska vlada na čijem je čelu premijer Giuseppe Conte, ali je suštinski kontrolišu desničarski lider Matteo Slavini i vicepremijer i ministar rada i ekonomskog razvoja Luigi Di Maio, lider populističkog pokreta Pet zvijezda.

Sve što se događa posljednjih dana samo je podcrtalo tenzije unutar Evropske unije (EU) oko migracije i sve očiglednije predstojeće probleme Brisela sa Italijom.

Dok su Španija i njen novi premijer Sanchez primjenili diplomatskiji pristup, najavivši da će preuzeti migrante nakon odbijanja Malte i Italije i oglušavanja na apele Evropske komisije, odnosi Rima i Pariza su se pogoršali i doveli do eksplozije međusobnih optužbi.

Francuski predsjednik Emmanuel Macron je bez ustručavanja kritikovao odluku da se ne dozvoli pristajanje brodu Aquarius, kojim upravlja francusko-njemačka humanitarna organizacija SOS Mediterranne, podsjećajući Italiju da su prema međunarodnom pravu u obavezi da prihvate migrante.

"Postoji određeni stepen cinizma i neodgovornosti u ponašanju italijanske vlade kada je riječ o dramatičnoj humanitarnoj situaciji", tako je portparol Vlade Benjamin Griveaux citirao riječi predsjednika Macrona na sastanku kabineta.

Gabriel Attal, portparol Macronove stanke Republika u pokretu, za Javni Senat TV je izjavio: "Od italijanske pozicije mi se povraća".

Uzvratio je italijanski premijer Conte, koji u petak treba da se susretne sa Macronom u Parizu: "Italija ne može prihvatiti licemjerne lekcije od zemalja koje su uvijek preferirale da okrenu leđa kada je riječ o imigraciji".

Situacija je eskalirala u srijedu ujutro kada je italijansko Ministarstvo vanjskih poslova pozvalo francuskog ambasadora da objasni Macronove komentare.

"Ako Francuzi budu imali poniznosti da kažu 'žao nam je', možemo to staviti po strani i biti prijatelji kao prije", rekao je Salvini u srijedu novinarima na marginama jedne poslovne konferencije.

Takođe je u srijedu ujutro jedan brod italijanske pomorske straže sa 937 migranata pristao u Kataniju na Siciliji.

Ministar transporta Danilo Toninnell je rekao da je činjenica da je ove migrante spasila italijanska pomorska straža dokaz da njihova vlada nije "nehumana ili ksenofobična".

Činjenica je da je Italija, od kada traje kriza u Siriji pa potom i zbog posljedica Arapskog proljeća, u posljednjih više od pet godina primila više od 640.000 migranata uglavnom iz Afrike.

Takođe je činjenica da su države EU uglavnom ignorisale apele Rima da prihvate neke od pridošlica u njihove zemlje, kao i da podijele troškove za brigu o njima.

Nekoliko drugih država EU su, pak, ugostile migrante koji su ušli u evropske države preko alternativnih ruta od kojih je najpoznatija bila 'Balkanska', kada je Njemačka prihvatila više od milion ljudi.

Ignorisanje zahtjeva prethodne italijanske vlade lijevog centra proteklih godina da im se pomogne u prihvatu izbjeglica i migranta, uveliko je rezultiralo pobjedom desničara i populista iz Lige i pokreta Pet zvijezda na martovskim izborima u Italiji.