Demokratska predsjednička kandidatkinja i potpredsjednica Kamala Haris fokusirala je svoje relativno kratke napomene o Iranu na jedan koncept - odbranu.
„I znajte ovo: nikada neću oklijevati da preduzmem sve potrebne mjere da odbranimo naše snage i naše interese od Irana i terorista koje podržava Iran”, rekla je Harris.
U debati sa republikanskim rivalom, bivšim predsjednikom Donaldom Trumpom, obećala je da će taj odbrambeni pristup proširiti na Izrael: „Uvijek ću dati Izraelu mogućnost da se brani, posebno kada se radi o Iranu i bilo kojoj prijetnji koju Iran i njegovi saveznici predstavljaju Izraelu.”
Biden-Harris administracija pomogla je Izraelu da se odbrani od neviđenog zračnog napada Irana u aprilu. Također je prošlog mjeseca poslala ratne brodove u regiju kako bi odvratila Iran od ponovnih namjera.
Naglašavanje tog obrambenog pristupa moglo bi se dopasti nekim Amerikancima, kaže Michael O’Hanlon, direktor istraživanja vanjske politike na Institutu Brookings.
„Mislim da ona zna da su Amerikanci umorni od rata i sigurno ne želi zvučati kao da traži drugi. I tako, ko može biti protiv odbrane, zar ne? Ali Amerikanci su oprezni s napadima. Dakle, možda to može biti dio toga, posebno s obzirom na historiju u posljednjih četvrt stoljeća”, kaže on.
Ali Biden-Harris administracija također je vidjela kako su iranski saveznici napali američke baze u Iraku i Siriji.
Victoria Coates, potpredsjednica za nacionalnu sigurnost u zakladi Heritage, kaže da ti incidenti naglašavaju slabost u strategiji SAD-a.
„Nije bilo odmazde. Sjedinjene Države odžale su taj odbrambeni stav. Brinem se da Iran dobiva poruku da mogu nastaviti provocirati i eskalirati pod svojim uslovima, a sve što će Sjedinjene Države učiniti jest odgovoriti, a ne preuzeti inicijativu.”
Trump je isticao svoje sankcije Iranu zbog zlonamjernog ponašanja dok je bio predsjednik.
„Rekao sam Kini i drugim zemljama: 'Ako kupujete iz Irana, nećemo vam dopustiti da poslujete u ovoj zemlji i stavit ćemo carine na svaki proizvod koji pošaljete od 100 posto ili više'", rekao je Trump.
U debati je optužio administraciju Biden-Harris da je Iranu i saveznicima ublažila taj pritisak.
On je također obećao da će riješiti iransku prijetnju, ali nije precizirao kako, rekavši: „Pogledajte šta se dešava na Bliskom istoku... Srediću to brzo.”
Tokom svog mandata, Trump se angažovao u dvogodišnjoj kampanji "maksimalnog pritiska" na Iran.
Trumpovo izbjegavanje ponovnog opredjeljenja za tu strategiju daje mu mogućnost provođenja nove politike da brže vrši pritisak na Iran.
Jedna sličnost između Harris i Trumpa je u tome što niti jedno od njih ne kaže što će učiniti ako Iran napravi nuklearnu bombu, mogućnost koju su iranski zvaničnici nagovijestili.