Ovo su riječi uglednog hrvatskog filozofa i aktiviste Srećka Horvata koji je s bivšim grčkim ministrom financija Janisom Varufakisom oformio prvi transnacionalni europski pokret.
RSE: Desnica u Europi maršira velikim korakom. Sve miriše na one nesretne 30-te prošlog stoljeća i dolazak fašista na vlast u Njemačkoj. Kakve bi mogle biti posljedice po Europu?
Horvat: Kada se spominje rast desnice u Europskoj uniji (EU) često se, nažalost, govori u floskulama. Tako je nedavno francuski predsjednik Emmanuel Macron tijekom svog prvog obraćanja Europskom parlamentu, rekao da se danas u EU "odvija određeni građanski rat" s čime bi se mogao složiti. Međutim, njegova analiza navodi na krivi trag.
On je rekao da se taj rat vodi između liberalnih demokracija i takozvanih liberalnih demokracija, odnosno između takozvanih demokratskih društava i onih koji su danas u EU sve češći, a to su režimi reprezentirani Mađarskom, Poljskom i još nekim državama.
Međutim, ono što se trenutno odvija u EU je jedna vrsta konflikta između demokratskih i oligarhijskih struja. Mislim da je upravo Macronova neoliberalna politika, što se može vidjeti u Francuskoj s reformom tržišta rada, napadom na sveučilišta, dovela do rasta desnice u Europi. Prema mom sudu, rješenje za EU koja sve više ide u smjeru radikalizacije, ekstremizma, netolerancije, zatvaranja granica, povratka na nacionalnu državu, nije neoliberalna politika. Smatram da su to dvije strane iste kovanice.
RSE: Orban u Mađarskoj, desnica u Poljskoj, neofašisti u Češkoj… ali ekstremna desnica u nekim starim članicama EU, čak i u dijelu skandinavskih zemalja. Gubi li to lijeva i socijalna Europa svoj dah?
Horvat: Socijalna Europa je već mnogo ranije izgubljena. Urušavanje socijalne Europe dovelo je do trenda o kojem sam govorio. Ako je tokom 20. stoljeća model "socijalne države" primirivao kapitalizam koji je trebao demokraciju, danas se nalazimo u kritičnom momentu u kojem kapitalizam više ne treba demokraciju, u kojem se socijalna država potpuno urušila i gdje se ostvaruje što je Margaret Thatcher svojedobno najavila kao smrt društva, te kazala da će postojati samo pojedinac.
U situaciji u kojoj postoje samo pojedinci koji više nemaju ni javno obrazovanje, ni javno zdravstvo i koji uskoro neće imati ni mirovina, dolazimo do rasta jeftinih, populističkih rješenja, nacionalizma, mržnje prema susjedima, te fiktivnih rješenja za nastalu situaciju a koja je, zapravo, duboka kriza kapitalizma.
RSE: Spomenuli ste mržnju. Ona je sve češća prema drugima, migrantima, prema drugačijem stavu. Nedavno je u češkom Brnu grupa demonstranata bila protiv izvođenja predstave Olivera Frljića "Izopćenje" s kojom Teatar povšehni iz Varšave gostovao na kazališnom festivalu tom gradu. Čak su neki pokušali ući u hotel kako bi našli glumce Mladinskog gledališča iz Ljubljane iz predstave "Naše nasilje, vaše nasilje" kako bi se obračunali s njima jer su "muslimani". I Hrvatska tone u to nazadnjaštvo. Što se to događa u Europi?
Horvat: Neki dan kada je završila nastava u školama, a maturanti tradicionalno izašli na ulice, u Rijeci, koja je poznata kao antifašistički i tolerantni grad, maturanti su na Korzu palili baklje i uzvikivali ustaški pozdrav "Za dom spremni". Zbog toga, kao i ovog događaja u Češkoj, se moramo zabrinuti.
Svi mi kojima je stalo do tolerancije i do opstanka Europe se trebamo zapitati zašto se to događa i koje je rješenje, odnosno kako to da su ekstremne ideje, poput ustaštva u Hrvatskoj ili mržnja prema muslimanima u Češkoj, postale privlačne mladima koji su tek završili srednju školu. Kako to da odbacuju suprotne ideje kao što su solidarnost, emancipacija, egalitarnost, prihvaćanje drugih, prihvaćanje izbjeglica.
RSE: Pa kako to da mladoj generaciji ideje jednakosti i solidarnosti nisu prihvatljive, a jesu upravo nazadnjačke ideje?
Horvat: Mislim da je sam tržišni sistem doveo do toga da mladi ljudi misle samo na sebe. Radi se o individualizaciji, o ostvarenju onog modela o pojedincu koji je Margaret Thatcher jasno najavila, s jedne strane, dok se, s druge strane, radi o jednoj posvemašnoj komodifikaciji što možemo vidjeti kroz društvene mreže, kroz korištenje Facebooka i Instagrama, odnosno lažnih prijateljstava i lažne bliskosti.
Na djelu je izokretanje povijesnih činjenica, što je uključeno u trend o 'lažnim vijestima'.
To je razlog na općem nivou, ali na Balkanu jedan od razloga je raspad obrazovnog sistema kroz takozvani period tranzicije, prevladavanje povijesnog revizionizma gdje te mlade generacije više nemaju pojma što znači uzvik "Za dom spremni" i misle da je to nešto pozitivno, gdje se Nezavisna Država Hrvatska (NDH) predstavlja kao pobjednik u Drugom svjetskom ratu. Dakle, na djelu je jedno potpuno izokretanje povijesnih činjenica, što je onda uključeno u globalni trend o "lažnim vijestima", pa do toga da više nema nikakvih vrijednosti i da više nema istine.
RSE: Nedavno je Europska komisija objavila izvještaj o napretku zemalja Zapadnog Balkana, o tome se govorilo na samitu u Bugarskoj i predviđa se 2025., kao mogući rok za priključenje. Zašto nije moguće brže uključenje toga dijela Europe ostatku "stare dame"?
Horvat: Zato jer "stara dama" nije najboljega zdravlja. Europska unija se danas, to ne treba više ni govoriti to znaju svi, pokazuju to nedavne ankete, da je u najvećoj krizi od svoga osnutka. U tom trenutku govoriti o proširenju jeste škakljivo, jer kako će se te zemlje priključiti EU. Naravno, da bi se o tome uopće moglo razgovarati, trebalo bi sagledati širu geopolitičku sliku EU.
Balkan je najbolji lakmus test za geopolitičko stanje, ne samo Balkana nego i EU.
Europa gubi snagu u međunarodnim odnosima. To ste mogli vidjeti nedavno s gostovanjem Angele Merkel u Kini, koja pokušava popraviti njemačko-kineske odnose u sjeni najava američkog predsjednika Donalda Trumpa oko tarifa. Balkan je najbolji lakmus test za geopolitičko stanje, ne samo Balkana nego i Europske unije.
To se moglo vidjeti i s nedavnim gostovanjem Recepa Tayyipa Erdogana u Bosni i Hercegovini koji je tamo vodio svoju političku kampanju za izbore u Turskoj. To možete vidjeti sa značajnim prisustvom arapskog kapitala i u Bosni i Hercegovini, ali i u Srbiji, kroz privatizaciju JAT-a, kroz izgradnju Beograda na vodi. To možete vidjeti i s utjecajem velikog ruskog interesa u Srbiji, ali i ostatku Balkana.
Dakle, Balkan jeste izuzetno geostrateški važan za Europsku uniju i to jeste jedan od razloga zašto je Jean-Claude Juncker u nedavnoj turneji Balkanom najavio da će se zalagati da bi sve ostale države Balkana pristupile EU do 2025.
Ja se s time u načelu slažem, koliko god da se ne slažem s Junckerom ili njegovom politikom. Međutim, ne mislim da bi te zemlje trebale ući u EU pod trenutnim uvjetima koje nameće Europska komisija. Mislim da se posljedice toga mogu vidjeti i u Sloveniji i u Hrvatskoj.
RSE: Pokret za demokratizaciju Europe DiEM25 okupio je jake snage europske ali i svjetske lijeve misli. To je prva transnacionalna lista s kojom se ide na izbore sljedeće godine za Europski parlament. Za kakvu se Europu zalaže taj pokret?
Horvat: Pa za razliku od onih koji smatraju (poput Jeana-Clauda Junckera, Emmanuela Macrona, establišmenta Unije, op. a.) da se izlazi iz krize istim smjerom kao do sada, dakle daljnjom privatizacijom, mjerama štednje, jačanjem centra, odnosno ekonomije Njemačke prije svega, nauštrb periferije, odnosno zemalja poput Portugala, Španjolske, Grčke, pa i Slovenije i Hrvatske, mi smo drugačijeg mišljenja.
Za razliku od toga, za razliku od populističkog smjera koji jača u Italiji, pa i Hrvatskoj i koji se zalaže za izlazak iz EU, DieM25 je za radikalnu transformaciju EU kroz borbu unutar same Unije i to transnacionalnim djelovanjem.
Zato smo organizirali prvu transnacionalnu listu za europske izbore 2019. godine, kojoj se pridružuje sve više političkih stranaka i pokreta sa zajedničkim ciljem da pred te izbore predstavimo europski "new deal" koji će uključiti nova rješenja i za ekonomiju i za migracijsku krizu i za "zelenu tranziciju", za konkretna rješenja u tranziciji prema "postkapitalizmu" koji bi tehnologije, koje su nam na raspolaganju, koristio za blagostanje svih, a ne samo jedne manjine koja danas vlada Europskom unijom.