Kinesko ministarstvo odbrane navodi u saopštenju da avioni koji su ušli učestvuju u godišnjoj zajedničkoj vazdušnoj vježbi sa Rusijom iznad Japanskog i Istočnog kineskog mora — šestoj takvoj vježbi od 2019. godine. Najnovije vježbe su pokrenute nakon zajedničkih vojnih vježbi SAD-a sa Seulom.
Južnokorejski ADIZ nije dio vazdušnog prostora zemlje; međutim, nijedna zemlja nije obavijestila da njeni avioni ulaze u zonu, navodi južnokorejska novinska agencija Yonhap.
Upad od utorka uslijedio je nakon dva ranija bliska susreta: kineski ratni brod prešao je blizu američkog razarača u Tajvanskom moreuzu u nedjelju, a kineski borbeni avion je manevrirao blizu američkog vojnog aviona u međunarodnom zračnom prostoru iznad Južnog kineskog mora 26. maja. Zvaničnik Bidenove administracije naveo je incidente kao primjer sve veće "agresivnosti" Pekinga.
Vaš browser ne podržava HTML5
Učestali vojni incidenti između SAD i Kine
Susreti s kineskim brodovima poklapaju se s trilateralnim pomorskim vježbama između obalnih straža SAD-a, Japana i Filipina u Južnom kineskom moru.
Takvi incidenti povećavaju rizik od pogrešnih proračuna i eskalacije kako rastu tenzije između Washingtona i Pekinga oko pitanja u rasponu od trgovinske politike do ruske invazije Ukrajine i sigurnosti Tajvana.
Nove i uznemirujuće norme
Upadi Pekinga u region stalno su jačali posljednjih godina. Samo u 2023. bilo je najmanje 745 upada kineskih vojnih aviona samo u tajvanski ADIZ, prema podacima tajvanskog Ministarstva nacionalne odbrane.
U međuvremenu, Washington predviđa snažnije prisustvo u Indo-Pacifiku, povećavajući svoje vojne vježbe i podržavajući prošireno odvraćanje sa saveznicima uključujući Južnu Koreju, Japan i Filipine.
Wang Wenbin, glasnogovornik kineskog Ministarstva vanjskih poslova, rekao je tokom svog brifinga u utorak da se ti susreti ne odnose na slobodu plovidbe, kako tvrde Sjedinjene Države, već na "hegemoniju navigacije i izrazitu vojnu provokaciju".
"SAD šalju ratne brodove i vojne avione na pola svijeta do kineskih pragova i uključuju se u blisko izviđanje i pokazivanje vojnih mišića u blizini kineskog teritorijalnog mora i zračnog prostora", rekao je Wang.
Susreti u Indo-Pacifiku između dva rivala postali su "nova i uznemirujuća norma", rekao je Zuri Linetsky, istraživač u Fondaciji Eurasia Group.
"Obje strane, Sjedinjene Države i Kina, djeluju loše i na neki način podstiču i podižu tenzije", rekao je Linetsky za Glas Amerike. "To ima negativne efekte na regionalne igrače - u ovom slučaju Južnu Koreju - ali i Japan i Tajvan."
John Kirby, koordinator Vijeća za nacionalnu sigurnost za strateške komunikacije, odbacio je ideju da su SAD dijelom krive za eskalaciju.
"Svi želimo da se tenzije spuštaju", rekao je on za Glas Amerike tokom brifinga u Bijeloj kući u utorak, tvrdeći da administracija radi "veoma, vrlo naporno" na deeskalaciji, ali na njihov diplomatski pristup do sada nije bilo uzvraćeno od Pekinga.
Prošle sedmice, Peking je odbio zahtjev Washingtona za sastanak licem u lice na godišnjem Shangri-la dijalogu u Singapuru između ministra odbrane Lloyda Austina i njegovog kineskog kolege Li Shangfua, zbog ličnih sankcija Liju koje administracija nije ukinula.
Međutim, došlo je do određenog napretka na diplomatskom frontu, pri čemu su visoki zvaničnici iz američkog State Departmenta i Vijeća za nacionalnu sigurnost vodili privatne razgovore sa svojim kineskim kolegama posljednjih sedmica.
Zvaničnici također rade na pomjeranju posjete američkog državnog sekretara Antonija Blinkena Pekingu koju je Washington otkazao nakon što je u februaru oborio kineski špijunski balon.
Povećana potrošnja za odbranu
Rastuća zabrinutost zbog Kine, čiji su vojni troškovi rasli 28 uzastopnih godina, pomogla je da podstakne trku u naoružanju u regionu.
Prema podacima o vojnoj potrošnji iz Stockholmskog međunarodnog instituta za istraživanje mira (SIPRI) 2022. godine, zemlje u Aziji i Okeaniji potrošile su 575 milijardi dolara na odbranu, što je povećanje od 2,7% u odnosu na 2021. i povećanje od 45% u odnosu na 2013., nastavljajući neprekinuti trend rasta koji datira najmanje do 1989.
Globalna vojna potrošnja porasla je za 3,7% u 2022., prema podacima SIPRI-ja, uglavnom zbog povećane prijetnje od ruske invazije na Ukrajinu i tenzija u istočnoj Aziji.
"Neprekidni rast globalne vojne potrošnje u posljednjih nekoliko godina znak je da živimo u sve nesigurnijem svijetu", rekao je Nan Tian, viši istraživač u SIPRI-jevom programu vojnih rashoda i proizvodnje oružja. „Države jačaju vojnu borbu kao odgovor na pogoršanje sigurnosnog okruženja, kojem ne predviđaju poboljšanje u bliskoj budućnosti."
Jorge Agobian je doprinio ovom izvještaju.