U kontekstu rata u Ukrajini i odbijanja Srbije da uvede sankcije Rusiji, američki diplomata kaže da postoji razumijevanje za zavisnost Beograda od ruskih energenata, ali da „nije dobro da Srbija sjedi na ogradi između dobra i zla”.
Hill je negirao da postoje specifični rokovi koje SAD postavlja za rješavanje pitanja Kosova, ali kaže da se nada skorom napretku i da Amerika podržava francusko-njemački prijedlog.
Hill, koji je stupio na dužnost 31. marta ove godine, kaže i da mu je jedan od utisaka o Srbiji da je „komplikovana zemlja”.
Glas Amerike: Državni sekretar SAD Antony Blinken i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić su nedavno razgovarali telefonom i izdali su dva pomalo različita saopštenja o tom razgovoru, ali zajedničko je da je tema bilo Kosovo. Predsjednik Vučić je saopštio da je sekretar Blinken naglasio potrebu da se što prije dođe do rješenja. Je li postoji neki novi rok koji SAD daju da se to riješi?
Hill: „Ne znam ni za kakve specifične rokove, ali postoji utisak da dijalog traje jako dugo i treba ga oživjeti. U tom smislu, zadovoljni smo što vidimo angažovanje evropskih zvaničnika na visokom nivou, savjetnici za nacionalnu bezbjednost Francuske i Njemačke su došli u region, to je veoma važno. I mislim da je sekretar Blinken želio da naglasi našu želju da se ovo pitanje pomjeri naprijed. Ima mnogo stvari na kojima želimo da radimo sa Srbijom i želimo da se pitanje Kosova riješi u nekom obliku.”
Glas Amerike: U vezi sa tim prijedlogom, rekli ste nedavno da je dobro što su uključeni visoki predstavnici i da se nadate da će se brzo doći do nekog rješenja. Ali, kako je to moguće ako prijedlog predviđa da Kosovo postane članica UN bez priznanja Beograda i Srbija dobija ubrzan put ka EU, a predsjednik Vučić je mnogo puta rekao da su priznanje Kosova i članstvo u UN neprihvatljivo?
Hill: „Ne bih da govorim o specifičnostima, to je na Evropljanima. Ali, mogu da kažem da Evropljani žele da se ova stvar pomeri s mjesta. Očigledno da je riječ o teškim pitanjima, ali važno je da obje strane razumiju da ima i drugih stvari koje se dešavaju u Evropi, na primjer Ukrajina, i vrijeme je za napredak po tom pitanju. Mislim da su i predsjednik Vučić i premijer Kurti saglasni da razmotre taj prijedlog i vide šta se može učiniti…Mislim da je predsjednik Vučić u nekoliko navrata rekao da je potrebno da obje strane nešto dobiju i daju, to je pravi pristup i treba da vidimo može li nešto da uspije.”
Glas Amerike: Mislite li da ima političke hrabrosti da se ide ka EU znajući da postoji prijedlog na stolu koji predviđa i Kosovo u UN? Kako političari u tom smislu mogu da promijene svoju priču i preoblikuju javno mnijenje?
Hill: „Ne želim da govorim o težnji ka EU samo u smislu da treba da se riješi pitanje Kosova. Mislim da ima mnogo elemenata, jedan je da se srpska spoljna politika uskladi sa EU, to je bila jedna od tema nedavnih diskusija. Mnogo različitih aspekata, ali ako ja procjenjujem gde Srbija treba da bude u bliskoj budućnosti, mislim da je to u EU. I volio bih da dodam, u zavisnosti od toga šta ljudi u Srbiji odluče, mislim da bi dobro mjesto za srpsku bezbjednost bilo u NATO-u.”
„I druge male zemlje trpe zbog sankcija Rusiji”
Glas Amerike: U vezi sa uvođenjem sankcija Rusiji, da ili postoji neka crvena linija do koje Srbija može da ide u odbijanju da uvede sankcije? Da li bi Srbija mogla da izgubi političku, ekonomsku ili drugu podršku SAD ako to ne uradi?
Hill: „Mislim da ljudi razumiju kompleksnost problema i da je Srbija energetski zavisna od Rusije, ali mnoge zemlje pate zbog uvođenja sankcija ima i mnogo malih zemalja u EU koje su uvele sankcije, nije ni njima lako, ali znaju da je to ispravna stvar. I mislim da Srbija treba dobro da razmotri ovo pitanje, stav moje vlade je da bi Srbija trebalo da se pridruži ovim sankcijama. Ali, o tome treba da odluče srpski lideri. Ono što se dešava u Ukrajini je totalno neprihvatljivo. I mislim da je nije dobro sjediti na ogradi između onoga što je, u suštini, dobro i zlo. I nadam se da će ljudi u Srbiji doći do tog zaključka.”
Glas Amerike: Pomenuli ste energetsku zavisnost od Rusije. Nedavno ste izjavili, da prema vašem mišljenju, Srbija razumije da treba da se udalji od Rusije u smislu energetike. Ali, djeluje drugačije u realnosti?
Hill: „Ne mislim da je drugačije u realnosti, Srbija aktivno traži druge izvore snabdijevanja gasom, obnovljive izvore energije, gledaju kako da više rade na hidroenergetici, sve to je pokušaj da se budu nezavisni od veoma nepouzdanog dobavljača. Rusija daje gas po određenoj cijeni, onda zadržavaju dodatni gas, onda govore o cijeni, pa se tu umiješa politika, oni su totalno nepouzdani dobavljači i što se prije Srbija udalji od Rusije – bolje za narod u Srbiji.”
Glas Amerike: Iz Mađarske je nedavno najavljeno da će sa Srbijom graditi naftovod koji bi Srbiju povezao sa ruskom „Družbom”. Znam da nećete da komentarišete detalje projekta, ali kako vam djeluje ta poruka o priključenju na ruski naftovod, samo nekoliko dana pošto je na snagu stupio osmi paket sankcija EU?
Hill: „Želim da budem jasan: naša poruka Srbiji je da mora da diversifikuje izvore energije, da se oslanja manje na ruske izvore, neću da komentarišem specifična pitanja.”
„Razgovaramo o strateškom partnerstvu sa Srbijom”
Glas Amerike: Rekli ste da postoje projekti energetske diversifikacije na kojima SAD pomažu Srbiji, možete li nam reći nešto više o tim projektima?
Hill: „Radimo na mnogim stvarima, ne želim da govorim o komercijalnim interesima, ali gledamo da radimo nešto u vezi sa Dunavom, energijom vjetra, solarnom energijom, drugim izvorima prirodnog gasa koji bi mogli da budu povezani sa tečnim prirodnim gasom iz SAD. Neće tečni prirodni gas podmiriti sve evropske potrebe, ali očekujemo da bi protokom vremena i Srbija mogla da bude korisnik tog gasa. Vidjećemo šta može da se uradi. Veoma sam zainteresovan da radimo sa Srbijom i razvijemo partnerstvo u energetici, kako bismo joj omogućili da ima izbor.”
Glas Amerike: Ministarica energetike Srbije je izjavila da bi strateško partnerstvo sa SAD moglo da pomogne Srbiji u pogledu energetske sigurnosti. Ima li šanse da se takav sporazum postigne?
Hill: „Znate, najbolji način da izbaksuzirate sporazum je da pričate o njemu prije nego što postane sporazum. Ali, uvjeravam vas da razmišljamo o tome i razgovaramo.”
Glas Amerike: Znači, može da se desi u bliskoj budućnosti?
Hil: „Da.”
„Važno je da diplomate govore jasno”
Glas Amerike: Šta ste saznali o Srbiji za ovih nekoliko mjeseci ovdje? Jedna od prvih stvari koju ste rekli kad ste došli je da morate mnogo da saznate o Srbiji. Šta ste naučili?
Hill: „Pa, komplikovana je zemlja. Ima mnogo problema, novih problema. Kada sam radio sa Srbijom u prošlosti, nismo pričali o energetici, potrebi da se diversifikuju izvori, cijela priča o energetici je relativno nova i na tome moramo da radimo. Druga stvar na kojoj nisam radio prije je pristup EU. I ja imam utisak da to ide sporo, ali važno je da to bude strateški pravac Srbije i mi to podržavamo. Moramo da radimo na mnogim stvarima i vjerujte mi, mnogo sam više slušao nego što sam pričao… Nije moje da kažem ljudima šta da rade, ljudi ovdje ne vole da im se govori šta da rade i to imamo zajedničko, ni Amerikanci to ne vole. Ali, važno je da diplomate govore jasno. I kada im se postavi pitanje, da daju jasan odgovor.”