Ministar odbrane Crne Gore Predrag Bošković je na panelu o opasnostima od dezinformisanja koji je održan u Podgorici, kazao da je Crna Gora 2016. prvi put iskusila direktni pokušaj miješanja u unutrašnje stvari, preko cyber napada, pa do pokušaja državnog udara.
Bošković kaže da je takvo djelovanje Rusije nastavljeno ali kako ističe nekim drugim sredstvima i modelima uticaja, prvenstveno preko medija koji šire dezinformacije u vezi sa vladinim politikama.
"Danas nemate niti jednu vladinu politiku koja nije na udaru ovog regionalnog medijskog haba (mreže) dezinformisanja i stvaranja negativne percepcije, negativne slike u javnosti. Ti subjekti vladine politike definišu kao propale, štetne po građane i koje će imati katastrofalne posledice za budućnost crnogorskog društva. Sve to rade kako bi izbori 2020. bili dočekani u atmosferi haosa, nezadovoljstva i da bi se stvorili određeni benefiti za tu stranu koja inicira jedan ovakav scenario", ističe Bošković.
Bošković je kazao da "Sputnjik širi dezinformacije na Zapadnom Balkanu, a domaći mediji od kredibiliteta, prenose takve informacije".
"Danas je u regionu stvorena nažalost takva atmosfera, da je Rusija zaštitnik, a zapadne snage da su predstavnici svega lošeg", kazao je Bošković. On tvrdi da su za to krivi i novinari, odnosno da mnogi od njih nesvjesno, bez zle namjere učestvuju u tome.
Namjera centara iz kojih kreće hibridni rat protiv Crne Gore i drugih zemalja regiona jeste da se podriju vrijednosti zapadne demokratije na ovom području, ističe ambasadorica SAD u Crnoj Gori Judy Rising Reinke.
Ona je istakla da Rusija plasiranjem lažnih vijesti pokušava da zbuni javnost u zemljama regiona i uspori njihov napredak.
"Rusija pokušava da zbuni, da javnost učini nesigurnom u smislu toga šta se dešava. Radeći na taj način oni usporavaju napredak, posebno onaj koji vodi ka EU i evroatlanskim integracijama. To je bilo tako očigledno 2016. godine ovdje u Crnoj Gori prije njenog pristupanju NATO i prije parlamentarnih izbora", poručuje američka ambasadorica.
Rajzing je dodala da u borbi protiv lažnih vijesti nije problem samo sa botovima, nego i da se mora raditi na medijskom opismenjavanju, a da građani moraju da budu oprezni, koju vijest da uzmu za vjerodostojnu.
'Organizovano šire lažne vijesti'
Direktor Atlantskog saveza Crne Gore Savo Kentera optužio je Rusiju da pokušava da destabilizuje vlast u Crnoj Gori, kao i sve demokratske snage na Zapadnom Balkanu, koje teže EU i zapadnim vrijednostima.
On je kritikovao odluku EU da zbog protivljenja pojedinih članica, u prvom redu Francuske, ne počne pristupne pregovore sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom, navodeći da je pogrešna.
"Ako prepustite Zapadni Balkan Rusiji, Kini ili nekom drugom, zapitaćete se kako će EU izgledati za nekoliko godina. Tada ćete se pitati zašto smo odložili proširenje, ali biće kasno", poručio je Kentera.
Kentera je kao primjer lažne vijesti, naveo situaciju od prije nekoliko dana kada je objavljeno da je premijer Sjeverne Makedonije podnio ostavku:
"Mnogi mediji su objavili da je Zaev podnio ostavku, a da se nisu potrudili da provjere tu informaciju."
Mediji u regionu su podložni širenju lažnih vijesti, bez obzira na to da li to rade svjesno ili su žrtve manipulacije.
U Bosni i Hercegovini (BiH) djeluje 1.500 medija koji su bar jednom dokazano objavili lažnu vijest, kaže Darko Brkan iz portala raskrinkavanje.ba.
Brkan kaže da su tokom jednogodišnjeg istraživanja i analize posmatranih medija primijetili da postoji cijela mreža (hab), domaćih ali i glasila iz okruženja koji organizovano šire lažne vijesti.
"Taj hab zapravo nije u BiH nego ga čini 14 medija iz BiH i 15 medija iz Srbije koji dokazano međusobno dijele dezinformacije i imaju preko 10 veza u širenju različitih dezinformacija. To je alarmantno jer oni rade zajedno i operativno. Među tim medijima je i Sputnjik", ističe Brkan.
Međunarodni eksperti upozoravaju da je u posljednje vrijeme prodor lažnih vijesti i različitih dezinformacija sve snažniji na društvenim mrežama i da su korisnici tih platformi sve češće žrtve obmana i manipulacija.
"Na primjer u Gruziji ali i drugim bivšim sovjetskim republikama ljudi većinu informacija svakodnevnu primaju putem Facebooka i ostalih onlajn platformi i ruski botovi i kreatori lažnih vijesti koji rade za Kremlj pokušavaju da ih dovedu u zabludu i na taj način utiču na formiranje pogrešnog mišljenja o određenim temama i pitanjima", kaže Eto Buziašvili, analitičarka iz oblasti digitalne forenzike u SAD.
Eksperti su saglasni da se svijet nakon završetka Hladnog rata našao u epicentru hibridnog rata u kojem je dezinformacija postala glavno oružje autoritarnih režima u borbi protiv demokratije.