Ne postoji ni jedna jasna kriza koja bi dominirala Općom debatom, jer nijedna od navedenih nije riješena. Sastanak na visokoj razini bit će postavljen u pozadini rata koji je u toku, novih političkih kriza u zapadnoj Africi i Latinskoj Americi, dugotrajnog koronavirusa, ekonomske nestabilnosti, sve veće nejednakosti i novih prirodnih katastrofa u obliku razornih zemljotresa, poplava i požara.
Suočeni s ovim metežom, tema ovogodišnje Opće debate bit će „Ponovna izgradnja povjerenja i ponovno pokretanje globalne solidarnosti: Ubrzavanje djelovanja na Agendi 2030 i njenim ciljevima održivog razvoja prema miru, prosperitetu, napretku i održivosti za sve“.
KOJI JE CILJ GENERALNE SKUPŠTINE UN?
Iako je djelotvornost Ujedinjenih nacija dovedena u pitanje otkad postoje, prednosti prisustva su neosporne. Sa podijuma, zemlje emituju svoje planove, pritužbe i pozive na akciju cijelom svijetu i za trajni zapis.
Vježba multilateralizma nastala je nakon Drugog svjetskog rata, a utemeljena je na nadi za trajni mir. Ova sedmica je ključna šansa za zemlje koje su često zaglušene onim što osuđuju kao hegemonistički svjetski poredak da privuku pažnju šire publike. To je također prilika za lidere da se uključe u sastanke na marginama na neutralnoj teritoriji.
KO OVE GODINE DOLAZI U NEW YORK?
Očekuje se da će šefovi država i vlada iz najmanje 145 zemalja izaći na podij na rubu rijeke. Među njima će biti brazilski predsjednik Luiz Inácio Lula da Silva, predsjednik SAD-a Joe Biden i ukrajinski predsjednik Volodymyr Zelenskyy - svi se očekuju prvog dana. Ovo će biti prvi lični nastup Zelenskog u Ujedinjenim nacijama od ruske invazije na njegovu zemlju - 2022. godine, Generalna skupština je izglasala da mu se odobri posebna dozvola da podnese unaprijed snimljeni govor.
Ali paradu govornika obilježit će neki ključni izostanci: dok svi šalju svoje predstavnike, čelnici ostalih stalnih članica Vijeća sigurnosti UN-a - Francuske, Ujedinjenog Kraljevstva, Kine i Rusije - neće na put. Prisustvo Vladimira Putina bi svakako bilo iznenađujuće, ali Emanuel Makron je redovan učesnik i ovo bi bila prva prilika britanskog premijera Rišija Sunaka da se obrati Generalnoj skupštini. Macron je citirao skoru posjetu kralja Charlesa III; Sunak, gust raspored.
Najviši lideri iz drugih velikih zemalja, uključujući Indiju — koja je upravo bila domaćin samita G20 u Nju Delhiju ovog mjeseca — i Meksika, također će poslati ministre umjesto njih.
KAKO IZGLEDA OPŠTA DEBATA?
Možda smo usred sezone predsjedničkih primarnih debata u SAD-u, ali struktura Opće debate u Ujedinjenim nacijama nema mnogo sličnosti. Ne podliježe očiglednom vatrometu - zvižduci ili prekidi ili trenutna pobijanja nisu dozvoljeni - ali to ne znači da nema intriga i drame.
Svaki govor sam po sebi nudi bogat tekst, a izlaganje dodaje podtekst. Govori mogu biti fontovi evokativnog jezika, bodljikava i poruka koje su skrivene u velu. Trebalo bi da traju 15 minuta, ali mnogi promašuju taj cilj. Prošle godine, govori su u prosjeku trajali oko 19 minuta, što je izazvalo grdnje slovačke predsjednice Zuzane Čaputove - za manje od 12 minuta, njen govor je završio sa: „I pošto je poštovanje čak i najmanjih pravila važno, dozvolite mi da završim ovde da poštujem dogovoreno vrijeme granica.” Najduži govor u istoriji trajao je 269 minuta, a održao ga je Kubanac Fidel Castro 1960. godine.
Državama članicama je takođe dozvoljeno da ostvare pravo na odgovor, kojim mogu da pobijaju kritike izrečene tokom opšte debate. To su često vatrene razmjene na kraju dana, ali ih obično ne izgovaraju šefovi država ili vlada – radije, članovi nižeg nivoa delegacije neke zemlje. Prošle godine bilo je 21 korištenje prava na odgovor.
KOLIKO TRAJE OVOGODIŠNJA GENERALNA DEBATA?
Još uvijek je šest dana, kao i obično, ali ovogodišnja Opća debata završava se dan kasnije — utorak, 26. septembra. Dok su prethodne Opće debate obično trajale od utorka do ponedjeljka, s pauzom samo u nedjelju, ove godine pauza je dva dana .
ZAŠTO BRAZIL PRVI GOVORI NA GENERALNOJ SKUPŠTINI UN?
To je tradicija. Na početku, Brazil je krenuo naprijed kada se nijedna druga zemlja nije javila da prva govori. Decenijama kasnije, južnoamerička zemlja je zadržala prvu poziciju. Kao zemlja domaćin, Sjedinjene Države obično govore na drugom mjestu (iako je prošle godine predsjednik Joe Biden morao odgoditi svoj govor za jedan dan jer je prisustvovao sahrani kraljice Elizabete II).
Za mnoštvo govora koji slijede, redoslijed je određen višestrukim varijablama, uključujući koga zemlja šalje da održi govor (šefovi država prethode šefovima vlada, koji prethode samo ministrima i drugim predstavnicima), vlastitim preferencijama zemalja i geografskim balansom.
DA LI JE DOZVOLJENO PRISUSTVAVANJE ČLANOVIMA UN-a?
Nekima. Iako su sve države članice pozvane da govore, ne moraju sve iskoristiti tu priliku. Ali Ujedinjeni narodi također imaju stalne posmatrače, koji imaju pristup "većini sastanaka i relevantnoj dokumentaciji", navodi se na web stranici UN-a.
Evropska unija, Palestina i Sveta stolica (Vatikan) su ove godine ponovo stalni posmatrači. Prošle godine Palestina je imala najduži govor, a predsjednik Mahmoud Abbas je imao više od 47 minuta.