Kada bitke prestanu, mnogi strahuju da će Gaza ostati nenastanjiva

Ljudi stoje usred ruševine škole pogođene tokom izraelskog udara prije početka četverodnevnog primirja u borbama između Izraela i militanata Hamasa, u Rafahu u južnom pojasu Gaze 24. novembra 2023. godine.

Izraelska vojna ofanziva je veći dio sjeverne Gaze pretvorila u nenastanjiv mjesečev pejzaž. Čitava naselja su izbrisana. Kuće, škole i bolnice srušene su u vazdušnim napadima i spaljene tenkovskom vatrom. Neke zgrade još stoje, ali većina su izlupane granatama.

Skoro milion Palestinaca pobjeglo je sa sjevera, uključujući njegov urbani centar, grad Gaza, kako su se kopnene borbe intenzivirale. Kada se rat završi, svako olakšanje će brzo biti zasjenjeno strahom dok se raseljene porodice pomire s razmjerom nesreće i onim što to znači za njihovu budućnost.

Gdje bi živjeli? Ko bi na kraju vodio Gazu i pokupio komadiće?

“Želim ići kući čak i ako moram spavati na ruševinama svoje kuće”, rekao je Yousef Hammash, humanitarni radnik u Norveškom vijeću za izbjeglice koji je pobjegao iz ruševina urbanog izbjegličkog kampa Jabaliya u južnoj Gazi. “Ali ja ne vidim budućnost za svoju djecu ovdje.”

Korištenje moćnog eksploziva od strane izraelske vojske u gusto zbijenim stambenim područjima - što Izrael opisuje kao neizbježan potez za Hamasa koji koristi civilne lokacije kao pokriće za svoje operacije - ubilo je preko 13.000 Palestinaca i dovelo do zapanjujućih razaranja. Hamas negira tu tvrdnju i optužuje Izrael za nepromišljeno bombardovanje civila.

“Kada sam otišao, nisam mogao reći kojom ulicom ili raskrsnicama prolazim”, rekao je Mahmoud Jamal, 31-godišnji taksista koji je ovog mjeseca pobjegao iz svog sjevernog rodnog grada Beit Hanouna. Opisao je stambene zgrade koje liče na otvorene garaže.

Izraelsko bombardovanje postalo je jedna od najintenzivnijih zračnih kampanja od Drugog svjetskog rata, rekla je Emily Tripp, direktorica Airwarsa, promatrača sukoba sa sjedištem u Londonu. U sedam sedmica od Hamasovog napada bez presedana 7. oktobra, Izrael je izbacio više municije nego što su to učinile Sjedinjene Države u bilo kojoj godini svoje kampanje bombardovanja grupe Islamska država - baraž koji UN opisuje kao najsmrtonosniju urbanu kampanju od Drugog svjetskog rata .

Hitna pomoć se vidi na putu u blizini tenka izraelskih snaga tokom kopnene operacije izraelske vojske u Pojasu Gaze, srijeda, 22. novembra 2023. (AP Photo/Victor R. Caivano)

Na izraelskim zrnatim termalnim snimcima zračnih napada na Hamasove tunele, vatrene kugle uništavaju sve što je na vidiku. Video snimci Hamasovog vojnog krila prikazuju borce kako hodaju ulicama punim dima. Utvrđeni buldožeri su očistili zemljište za izraelske tenkove.

“Sjever Gaze je pretvoren u jedan veliki grad duhova”, rekao je Mkhaimer Abusada, politikolog sa Univerziteta Al-Azhar u gradu Gaza koji je pobjegao u Egipat prošle sedmice. “Ljudi nemaju čemu da se vrate.”

Otprilike polovina svih zgrada širom sjeverne Gaze je oštećena ili uništena, prema analizi satelitskih podataka Copernicus Sentinel-1 koju su izvršili Corey Scher iz CUNY Graduate Centra i Jamon Van Den Hoek sa Univerziteta Oregon State. S obzirom da UN procjenjuje da su 1,7 miliona ljudi beskućnici, mnogi se pitaju hoće li se Gaza ikada oporaviti.

"Na kraju ćete imati raseljene ljude koji dugo žive u šatorima", rekao je Raphael Cohen, viši politikolog u RAND Corporation, istraživačkoj grupi.

Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, rat je izbacio iz rada 27 od 35 bolnica širom Gaze. Uništavanje druge kritične infrastrukture ima posljedice u godinama koje dolaze.

“Pekare i mlinovi su uništeni, poljoprivreda, vodovod i kanalizacija”, rekao je Scott Paul, viši savjetnik za humanitarnu politiku za Oxfam America. „Potrebno vam je više od četiri zida i plafon da bi jedno mesto bilo pogodno za stanovanje, a u mnogim slučajevima ljudi ni to nemaju.”

U cijeloj enklavi, preko 41.000 domova - 45% ukupnog stambenog fonda Gaze - previše je uništeno da bi se u njima moglo živjeti, prema UN-u.

“Sve što sam ostavio kod kuće bila su mrtva tijela i ruševine”, rekao je Mohammed al-Hadad, 28-godišnji planer koji je pobjegao iz izbjegličkog kampa Shati duž obale grada Gaze. Shati je pretrpio gotovo 14.000 incidenata ratne štete - u rasponu od kratera od zračnog udara do srušene zgrade - na samo 0,5 kvadratnih kilometara, pokazuje analiza satelitskih podataka.

Prema analizi, južna Gaza - gdje je oskudna hrana, voda i gorivo izazvala humanitarnu krizu - pošteđena je najveće vatrene moći.

Ali to se mijenja. U protekle dvije sedmice satelitski podaci pokazuju porast štete u južnom gradu Khan Younis. Stanovnici kažu da je vojska zasula istočne dijelove grada upozorenjima o evakuaciji.

Izrael je pozvao one u južnoj Gazi da ponovo krenu prema dijelu teritorije zvanom Muwasi duž obale. Od četvrtka, Izrael i Hamas i dalje su radili na detaljima četverodnevnog primirja koje bi omogućilo da više humanitarne pomoći uđe u Gazu i olakšalo razmjenu palestinskih zarobljenika za izraelske taoce.

Raseljeni Palestinci rekli su da četiri dana neće biti dovoljna.

"Ovo je naša nakba", rekao je 32-godišnji novinar Tareq Hajjaj, misleći na masovno raseljavanje oko 700.000 Palestinaca tokom rata 1948. oko stvaranja Izraela - egzodus koji Palestinci nazivaju "nakba" ili "katastrofa".

Iako Palestinci javno odbacuju ideju o premještanju izvan Gaze, neki privatno priznaju da ne mogu ostati, čak ni nakon završetka rata.

"Nikada se nećemo vratiti kući", rekao je Hajjaj, koji je pobjegao iz svog doma u Šidžaji u istočnom gradu Gaze. “Oni koji ostanu ovdje suočit će se s najstrašnijom situacijom koju mogu zamisliti.”

Rat Izraela i Hamasa 2014. sravnio je Šidžaiju sa zemljom, pretvarajući susjedstvo u polja ruševina. Napor vrijedan 5 milijardi dolara za obnovu tamo i širom Gaze ostao je nedovršen do danas.

"Ovaj put je razmjer razaranja eksponencijalno veći", rekla je Giulia Marini, međunarodna službenica za zagovaranje palestinske grupe za ljudska prava Al Mezan. “Biće potrebne decenije da se Gaza vrati tamo gdje je bila prije.”

Ostaje nejasno ko će preuzeti odgovornost za taj zadatak.

Izraelski premijer Benjamin Netanyahu želi da vojska obnovi sigurnost, a američki zvaničnici su potaknuli naizgled malo vjerojatan scenario da Palestinske vlasti sa sjedištem na Zapadnoj obali zauzmu pojas.

Palestinski predsjednik Mahmoud Abbas, kojeg mnogi Palestinci smatraju slabim, odbacio je tu ideju u odsustvu izraelskih napora ka rješenju o dvije države.

Uprkos ratnim užasima, Yasser Elsheshtawy, profesor arhitekture na Univerzitetu Kolumbija, nada se da bi rekonstrukcija mogla ponuditi priliku da se razoreni izbjeglički kampovi u Gazi i dugo propadajuća infrastruktura pretvore u "nešto pogodnije za stanovanje, pravednije i humanije", uključujući javne parkove i revitaliziranu obalu .

Ali Palestinci kažu da nije samo uništena infrastruktura ono što zahtijeva obnovu, već i traumatizirano društvo.

“Gaza je postala veoma zastrašujuće mjesto”, rekao je Abusada. “Uvijek će biti puna sjećanja na smrt i uništenje.”