Borba protiv ruskih napada dezinformisanjem ne smije biti borba "vatrom protiv vatre", a države bi trebalo da rade na otkrivanju lažnih vijesti i njihovom otklanjanju, saopšteno je tokom nastavka 2B Secure Foruma u Budvi, na panelu posvećenom izazovima digitalnog doba i načinu kako se odbraniti od dezinformacija.
Svake godine Rusija troši 1,4 milijarde dolara kako bi dezinformisala javnost širom svijeta, podaci su Evropske unije (EU) koje navodi Steffen Dobbert, urednik nedjeljnika Die Zeit.
Riječ je o informacionom, negdje nazvanom i hibridnim ratom Rusije protiv zapadnih demokratija, ocijenjeno je na panelu "Dezinformacija je nova informacija?".
"To je rat koji se ne objavljuje, a društva koja se napadaju ne znaju da su žrtve, jer ih dezinformacije, koje su oružje u tom ratu, slabe", kaže Dobbert koji je naveo jedan od primjera uspješne dezinformacije ruske televizije Russia Today (RT).
Naime, kako je naveo, tokom jednog razgovora o lažnim vijestima sa koleginicom Margerit Simonja, glavnom urednicom RT, pokazala mu je tekst uglednog njemačkog lista Spiegel o ratu Rusije i Gruzije iz 2008. godine, kao dokaz da njena televizija istinito izvještava o ratu. U tom članku njemački novinar navodi da je Gruzija počela rat, a Rusija se navodi kao neko ko je tu samo da pomogne.
"Pretpostavljam da svi znate da to nije tačno. Ali, te lažne vijesti su postale činjenica i većina publike u Njemačkoj danas u to vjeruje", kaže Dobbert i podsjeća da je RT bila prva na terenu u Gruziji prije nego što su tenkovi stigli.
Dodaje da su se slični primjeri mogli vidjeti kasnije u Ukrajini, tokom izbora u Holandiji, pa u Italiji i SAD.
Lažnih vijesti je bilo toliko u 2017. godini da je britanski Collins rječnik taj termin proglasio za riječ godine uz definiciju "lažne, često senzacionalističke informacije koje se dijele pod krinkom medijskog izvještavanja".
A kako se one dijele, vidi se na primjeru ruskog djelovanja u Ukrajini, navodi ukrajinska stručnjakinja za komunikologiju Kateryna Kruk, koja dodaje da se prilikom sukoba na Mejdanu moglo pratiti kako se na društvenim mrežama lažne vijesti šire svjetlosnom brzinom.
"Onda se u Ukrajini shvatilo da je linija odbrane od lažnih vijesti čovjek, jer ne možete zaustaviti dezinformacije. Ne možete kontrolisati sve na internetu, ali možete da podignete svijest ljudi i pomognete da kritički razmišljaju", kazala je Kruk.
Montenegro -- Kateryna Kruk, a communications specialist and political scientist, attending the session "The war on fake news" at the 2B Secure Forum in Budva, May 23, 2018.
Nakon što je Ukrajina počela da se aktivno bori protiv ruskih dezinformacija (zabranjuje rusku televiziju, novine, zatvara neke sajtove koji kradu lične podatke Ukrajinaca), danas samo oko četiri posto Ukrajinaca vjeruje u ruske medije, navodi Kruk pozivajući se na istraživanja javnog mnijenja u toj zemlji.
No, što su motivi Rusije za širenje lažnih vijesti?
Njih treba tražiti tražiti u ruskom doživljaju zapadne demokratije, smatra Brian Whitmore, direktor CEPA programa za Rusiju iz SAD. Prema njegovim riječima, iz Rusije vide posao zapadnih medija, nevladinih organizacija i demokratskih institucija kao sinhronizovani napad na tu zemlju koji je osmišljen u nekom podrumu Lenglija, centru američke Centralne obavještajne agencije (CIA).
Montenegro -- Analyst Brian Whitmore attending the session "The war on fake news" at the 2B Secure Forum in Budva, May 23, 2018.
"Informativni napadi su dio jednog većeg rata koji Kremlj vodi protiv nas i tu su uključeni korupcija, organizovani kriminal, finansije, sajber napadi – sve to je dio jednog većeg cilja da se podriju zapadne institucije, demokratske institucije, da se uništi EU i transatlantski savez, jer sve te stvari navodno prijete Kremlju", kazao je Whitmore.
Da li je onda rješenje zabraniti pojedine medije poput Russia Today koji proizvode lažne vijesti? Njemački novinar Boris Reitschuster odgovara odrično.
"Ne. Ali, ne bi trebalo da budemo glupi kao što jesmo. Jer jedno je biti idiot, a drugo korisni idiot. Na primjer, sloboda ne daje pravo nekome da ispisuje sve i svašta na zidove vaše kuće. Mi moramo da prestanemo biti glupi i puštati da se sve dešava tek tako", rekao je Reitschuster.
Reitschuster je ispričao kako je bio prošle godine u Silikonskoj dolini gdje se sa liderima Facebooka, Googlea i Twittera razgovaralo o problemu širenja lažnih vijesti društvenim mrežama.
"Bilo je to kao sudar civilizacija. Mi smo i ranije pričali o tim opasnim stvarima, ali su oni govorili – sve je u redu, naći ćemo rješenje, mislili su da se Putin samo igra. Bilo je impresivno koliko su bili naivni", konstatuje njemački novinar.
Montenegro -- German journalist Boris Reitschuster attending the session "The war on fake news" at the 2B Secure Forum in Budva, May 23, 2018.
Prema nedavnom ispitivanju Eurobarometra, 37 posto ispitanika u državama EU se suočava sa lažnim vijestima na dnevnom nivou, dok 85 posto smatra da su lažne vijesti problem u njihovim zemljama.
Indeks medijske pismenosti za 2018. godinu Instituta za otvoreno društvo navodi da su balkanske zemlje najpodložnije lažnim vijestima zbog niske stope medijske pismenosti, slobode medija i političkog uticaja na medije.
Najsposobnije da se izbore sa lažnim vijestima su skandinavske zemlje.