Nedostatak transparentnosti iznosa i postupaka dodjele ovih sredstava, kao i nejasni i neprecizni kriteriji, otvaraju prostor za moguće zloupotrebe i narušavaju percepciju javnosti o legitimnosti ovih izdvajanja i o neovisnosti medija koji su korisnici tih sredstava.
U ovakvim okolnostima, mediji su stavljeni u položaj servilnosti umjesto da su im kroz ova izdvajanja omogućeni uslovi za bolje novinarstvo, stoji u izvještaju „Transparentnije i legitimnije finansiranje medija iz javnih budžeta“ Mediacentra Sarajevo.
Postoje različiti obrasci financiranja medija i različiti mediji su obuhvaćeni time, kaže Sanela Hodžić, istraživačica iz Mediacentra.
Sanela Hodžić: Ne postoji jasna strategija o tome šta se nastoji postići kroz ovlasti financiranja
„Moram spomenuti javne lokalne medije, općinske kao i kantonalne, koji se direktno financiraju iz budžeta lokalnih vlasti, a procjene su da je to oko 80 posto ukupnih sredstava koji se ulažu u medije. Jedan od najproblematičnijih aspekata financiranja jeste što ne postoji elaborirana strategija o tome šta se zapravo nastoji postići kroz sve ovlasti financiranja, odnosno koji je to krajnji cilj i benefit za građane kroz ova sredstva“, ističe Hodžić.
Transparentna dodjela sredstava zasnovana na jasno naznačenim kriterijima nije praksa javnih organa u BiH, a dosadašnji uvidi pokazuju da ti kriteriji nisu dovoljno precizni i mjerljivi.
Pojedinačna i kratkoročna izdvajanja često su zasnovana na pojedinačnim ad hoc odlukama, koje se donose bez objavljivanja javnih poziva, stoji u izvještaju Mediacentra.
Prema Zakonu o državnoj pomoći BiH, mediji kao poslovni subjekti polažu pravo na novčanu pomoć od strane države.
U tom procesu potrebno je obratiti se vladi entiteta kojem pripadaju kako bi mediji dobili rješenje za novčanu pomoć, kaže Ranko Lučić, načelnik Sekreterijata Savjeta za državnu pomoć BiH.
Ranko Lučić: Finansiranje treba pratiti transparentnost
„Naravno, to sve treba pratiti određena transparentnost, ne samo Zakon o državnoj pomoći, nego i Zakon o javnim nabavkama i svi ostali prateći zakoni. Mi ćemo kontrolisati da li ostale institucije, od opština do države, daju pomoć medijima, na koji način to rade i rade li je po Zakonu o državnom pomoći“, dodaje Lučić.
Kada je riječ i medijskim zakonima u susjednoj Srbiji, 2014. godine uređena je oblast državnog finaciranja medija i medijskih sadržaja. Međutim kako ističu iz novinarskih asocijacija, bez obzira što je financiranje zakonski relativno dobro riješeno, oni se rijetko poštuju.
Zbog nepoštovanja zakona i zbog propusta u samim zakonskim rješenjima, mi smo za posljedicu dobili katastrofalnu medijsku sliku u Srbiji, kaže Nedim Sejdinović, predsjednik Nezavisnog društva novinara Vojvodine.
Nedim Sejdinovic: Većina medija u Srbiji je pod kontrolom vlasti
„Veoma je važno ne smao da se donesu valjana i dobra zakonska rješenja, nego da i živimo u društvu u kojemu je na snazi vladavina zakona i gdje se ti zakoni na neki način poštuju. U suprotnom, svaka zakonska norma, čak i ako je dobra, može da se pretvori u neku svoju karikaturu. Dakle, u Srbiji su medijski zakoni relativno dobri, a posljedica toga je spaljena zamlja što se tiče medija i medijskih sloboda, gdje je ogromna većina medija pod potpunom kontrolom vlasti i pretvorili su se u surovo propagandno sredstvo, kršeći sve novinarske i etičke standarde“, ističe Sejdinović.
Brankica Petković, direktorica Centra za medijske politike iz Slovenije kaže da je problem što organi vlasti u regiji, javna sredstva usmjeravaju u medije koji podržavaju vlast, čime se krše svi kriteriji i propisi.
Brankica Petković: Odluke o financiranju treba izmjestiti iz organa vlasti
„Zbog toga se uspostavio mehanizam gdje se javna sredstva koriste za to da se uništavaju slobodni mediji i vjera u kvaliteno novinarstvo jer se novac usmjerava u ono što nije novinarstvo nego propaganda i radi se očigledna krađa novca. Nije država od onih koji njome vladaju i novac je od svih nas. Zbog toga treba pozvati na to da se uspostave kvalitetni sistemi pomoći novinarima i kvalitetnim medijima, a da se od medija zauzvrat zahtijeva da oni novinarima daju poštenu plaću i dobar radni odnos. Moguće je uspostaviti te mehanizme i zato odluku o tim novcima i kako ih dijeliti, treba izmjestiti iz organa vlasti“, poručuje Petković.