I Demokrate i Republikanci su, kako tvrde, spremni na ustupke o neminovnim mjerama kresanja budžetske potrošnje. Uz te tvrdnje, i dalje su uočljive duboke razlike u stavovima jednih i drugih.
Senatori i zastupnici ponovo su se, nakon kraće pauze zbog Dana zahvalnosti, američkog nacionalnog praznika, okupili na Capitol Hillu, spremni nastaviti raspravu o porezima i oštrim rezovima u federalnom budžetu. Značajno povećanje poreza na godišnje zarade i duboka kresanja u bužetu nastupila bi automatski od 1. januara ukoliko ne bude postignut dogovor koji bi zadovoljio i Demokrate i Republikance.
Do sada, u prvim konsultacijama održanim nakon ponovnog izbora Baracka Obame za predsjednika Sjedinjenih Država, nije bilo nekog konkretnog i opipljivog napretka
između Bijele Kuće i vodećih lidera Republikanske većine u Kongresu. S obzirom na težinu i slojevitost tih pregovora, još nešto više od mjesec dana da bi se izbjegla takozvana fiskalna provalija i nije mnogo vremena.
I Demokrate i Republikanci su, kako tvrde, spremni na ustupke o neminovnim mjerama kresanja budžetske potrošnje:
„Ja sam otvoren za kompromis....“
„Kažemo predsjedniku - želimo sa vama doći do rješenja...“
„Vjerujemo da možemo zajedno ostvariti naše obaveze ....“
„Izazov za sve nas je naći zajedničko tlo....“
Unatoč ovakvim izjavama Baracka Obame (Demokrate), Erica Cantora (Republikanca), Marka Udalla (Demokrate) i Johna Boehnera (Republikanca) međustranačka podjela je vrlo uočljiva.
Većina Republikanaca u Kongresu je protiv povećanja poreza bogatim.
„Ne shvatamo kako bi to povećanje poreza bilo rješenje za povećanje zaposlenosti“ – ističe kongresmen Kantor.
S druge strane, mnogi Demokrati odbacuju stavove Republikanaca o bužetskim uštedama kresanjem socijalnih izdataka.
„Neću biti za smanjivanje izdataka za zdravstvenu zaštitu i socijalnu sigurnost“ – odlučna je novoizbarana senatorica Elizabeth Waren, Demokrata.
U televizijskim oglasima unije američkih radnika, koje su se na taj način uključile u raspravu, tvrdi da je progres moguć rastom ekonomije i stvaranjem novih radnih mjesta, a ne kresanjem socijalnih programa od kojih ovise mnoge američke porodice.
Sa malo vremena preostalog do 1. januara, čuju se i sugestije o svojevrsnom premoštavanju sadašnjeg jaza:
„Ne bi trebalo biti tako teško postići saglasnost da sveobuhvatan dogovor ostavimo za početak iduće godine i tada otklonimo opasnost fiskalne provalije“ – stav je senatora Johnny Issaksona, Republikanca.
Demokrate nisu za odlaganje teških odluka.
„Doći ćemo do kraja decembra kada važeći zakoni ističu, i onda ponovo isto slijedeće godine“ – tvrdi senatorka Patty Murray, Demokrata.
Drastične mjere kresanja budžetske potrošnje do kojih bi moglo doći negativno utiču na ekonomiju.
„Neizvjesnost oko moguće fiskalne provalije, podizanja nivoa državnog deficita, rasprave o dugoročnim budžetskim mjerama već se odražavaju na odluke o daljem investiranju i izazivaju nesigurnost na tržištu kapitala“ – upozorava Ben Bernanke, predsjednik američke Centralne banke.
I analitičari nužnost dogovora Demokrata i Republikanaca ocjenjuju različito:
„Rekao bih da postoji 60 odsto šansi da izbjegnemo fiskalnu provaliju. Svi senatori i kongresmeni trebalo bi da imaju hrabrosti i odlučnosti da glasaju ili se suoče posljedicama neusvajanja dogovora“ – smatra Stan Collender.
Ako taj dogovor ipak bude postignut.....
„.... Polarizacija ostaje, biće i dalje velikih razlika između dvije stranke. Biće još dosta žučnih rasprava....“ – uvjeren je Thomas Mann.
Bilo kako bilo, bez obzira što se desi, bužetski deficit američke vlade od hiljadu milijardi dolara iduće godine će vjerojatno biti značajnije smanjen.
Do sada, u prvim konsultacijama održanim nakon ponovnog izbora Baracka Obame za predsjednika Sjedinjenih Država, nije bilo nekog konkretnog i opipljivog napretka
između Bijele Kuće i vodećih lidera Republikanske većine u Kongresu. S obzirom na težinu i slojevitost tih pregovora, još nešto više od mjesec dana da bi se izbjegla takozvana fiskalna provalija i nije mnogo vremena.
I Demokrate i Republikanci su, kako tvrde, spremni na ustupke o neminovnim mjerama kresanja budžetske potrošnje:
„Ja sam otvoren za kompromis....“
„Kažemo predsjedniku - želimo sa vama doći do rješenja...“
„Vjerujemo da možemo zajedno ostvariti naše obaveze ....“
„Izazov za sve nas je naći zajedničko tlo....“
Unatoč ovakvim izjavama Baracka Obame (Demokrate), Erica Cantora (Republikanca), Marka Udalla (Demokrate) i Johna Boehnera (Republikanca) međustranačka podjela je vrlo uočljiva.
Većina Republikanaca u Kongresu je protiv povećanja poreza bogatim.
„Ne shvatamo kako bi to povećanje poreza bilo rješenje za povećanje zaposlenosti“ – ističe kongresmen Kantor.
S druge strane, mnogi Demokrati odbacuju stavove Republikanaca o bužetskim uštedama kresanjem socijalnih izdataka.
„Neću biti za smanjivanje izdataka za zdravstvenu zaštitu i socijalnu sigurnost“ – odlučna je novoizbarana senatorica Elizabeth Waren, Demokrata.
U televizijskim oglasima unije američkih radnika, koje su se na taj način uključile u raspravu, tvrdi da je progres moguć rastom ekonomije i stvaranjem novih radnih mjesta, a ne kresanjem socijalnih programa od kojih ovise mnoge američke porodice.
Sa malo vremena preostalog do 1. januara, čuju se i sugestije o svojevrsnom premoštavanju sadašnjeg jaza:
„Ne bi trebalo biti tako teško postići saglasnost da sveobuhvatan dogovor ostavimo za početak iduće godine i tada otklonimo opasnost fiskalne provalije“ – stav je senatora Johnny Issaksona, Republikanca.
Demokrate nisu za odlaganje teških odluka.
„Doći ćemo do kraja decembra kada važeći zakoni ističu, i onda ponovo isto slijedeće godine“ – tvrdi senatorka Patty Murray, Demokrata.
Drastične mjere kresanja budžetske potrošnje do kojih bi moglo doći negativno utiču na ekonomiju.
„Neizvjesnost oko moguće fiskalne provalije, podizanja nivoa državnog deficita, rasprave o dugoročnim budžetskim mjerama već se odražavaju na odluke o daljem investiranju i izazivaju nesigurnost na tržištu kapitala“ – upozorava Ben Bernanke, predsjednik američke Centralne banke.
I analitičari nužnost dogovora Demokrata i Republikanaca ocjenjuju različito:
„Rekao bih da postoji 60 odsto šansi da izbjegnemo fiskalnu provaliju. Svi senatori i kongresmeni trebalo bi da imaju hrabrosti i odlučnosti da glasaju ili se suoče posljedicama neusvajanja dogovora“ – smatra Stan Collender.
Ako taj dogovor ipak bude postignut.....
„.... Polarizacija ostaje, biće i dalje velikih razlika između dvije stranke. Biće još dosta žučnih rasprava....“ – uvjeren je Thomas Mann.
Bilo kako bilo, bez obzira što se desi, bužetski deficit američke vlade od hiljadu milijardi dolara iduće godine će vjerojatno biti značajnije smanjen.
Vaš browser ne podržava HTML5