SAD: Najveći filmski festival posvećen zaštiti čovjekove okoline

Iz crnogorskog filma na festivalu u Washingtonu

Najveći medjunarodni filmski festival posvećen zaštiti čovjekove okoline održava se svakog marta u glavnom gradu Sjedinjenih Država, Washingtonu.  

Ove godine publika ima priliku da vidi oko 60 filmova iz cijelog svijeta koji govore o prirodi, zaštiti ljudskog okruženja, i kako osnivači Festivala sami kažu, koji za cilj imaju unaprijediti razumijevanje, svijest i brigu o prirodi putem moći koje imaju pokretne slike.

Ove godine u zvaničnoj selekciji Festivala našla su se i 4 filma sa područja zapadnog Balkana, medjutim – sva 4 dolaze iz, popularno zvane “ekološke države”, Crne Gore.

Svakog marta, festival privuče više od 30 hiljada posjetilaca koji iskoriste ovu priliku, ne samo da uživaju u izuzetnom repertoaru nagrađivanih ekoloških filmskih ostvarenja iz svih krajeva svijeta, već i da porazgovaraju sa autorima tih filmskih ostvarenja i gostima kojima su zaštita životne srednine I pitanja klimatskih promjena i ekološke pravde – prioriteti.

Specijalni gosti ovog, 32. po redu, festivala u Washingtonu, ove godine bili su organizatori slične Međunarodne filmske smotre iz Crne Gore, Green Montenegro International Film Fest, koji slavi svoju prvu deceniju.

U washingtonskom Centru Pomorske baštine (Naval Heritage Center), drugog dana festivala, u subotu 23. marta, prikazani su kratki filmovi „Život je” reditelja Vladimira Perovića, „Duga” Aleksandra Vujovića, te „Da li ti nedostajem„ i „Povratak moru” Blagote Marunovića.

Predstavljena selekcija filmova je bila kombinaciju tradicije, optmizima i humora u kontekstu otuđenosti od ljudi i prirode i zavisnosti od modernih tehnologija, osobito kada su njamladji u pitanju, sto je doista svjež pristup u sferi aktivističkog filma, na koji je publika vrlo pozitvno reagovala.

Vaš browser ne podržava HTML5

Filmski festival o životnoj okolini

Redatelj filmova Da li ti nedostajem, i Povratak Moru, Blagota Marunović, kaže za Glas Amerike:

“Stvarnost u kojoj živimo nije najsjajnija, u domenu ekologije. Svjedoci smo klimatskih promjena I dešavanja na svjetskom nivou. Te teme su same po sebi osjetljive I vrlo bolne . Mi smo odabrali perspektivu koja je u filmkoj vizuri legitimna – prikazati I jednu I drugu stranu. Kroz ova moja dva filma koji su prikazani pokušao sam ostaviti publici, auditorijumu, da između redova pročita ono što treba pročitati - apel generacijama, našoj I onima koji dolaze, da moramo uraditi sve što je do nas kako bi napravili korak da učinimo Crnu Goru, odakle dolazimo, ali I svijet – zelenijim i pristupačnijim. Da moramo sačuvati naš habitat I biodiverzitet , naše živote I živote generacija koje dolaze.

Redatelj filma Duga Aleksandar Vujović ističe da je je velika čast dobiti značajan prostor u Americi da se prezentiraju crnogorski filmovi, i dodaje :

“Budući da je festival jako dobro organizovan i da ima svoju publiku, nismo baš očekivali punu salu, ali to je jedna velika satisfakcija svakako. Raduje nas što je bilo toliko publike I posebno nas raduju reakcije te publike koja je došla da vidi filmove.”

Na panel diskusiji , održanoj neposredno nakon projekcije filmova, učestvovao je i umjetnički direktor Green Montenegro Festa, glumac Slobodan Marunović. Iskoristio je priliku, da odgovarajući na pitanja spomene kako je festival u Crnoj Gori jedinstven jer prikazuje ostvarenja u kategoriji “Ekologija duše”. Marunović dodaje:

Filmovi o čovjeku…Znači filmovi koji će komentarisati kontaminaciju čovjeka raznim sadržajima: psudo-religijama, pseudo-ideologijama, trkom za uvećanjem materijalnih dobara. Sve to uništava ljudski duh, ljudsku misao I svodi čovjeka na jedno potrošačko biće, a njegovu filozofiju pretvara u potrošački mentalitet, zaboravljajući esencijalne stvari života kao što su harmonija, razumijevanje među ljudima, ljubav, estetika i one elementarne vrijednosti koje čovjek treba da gaji i posjeduje”.

Po njegovim riječima, lijek za dekontaminaciju sredine u kojoj su podjele I konflikti uzrokovani materijalnim I ideološkim interesima treba tražiti u obrazovanju i dijalogu.

“Mi ljudi koji živimo u 21. vijeku smo najviše manipulisana kategorija ljudi u istoriji. Nikad u istoriji svijet nije bio podjeljeniji, člini mi se, nego danas. Lijek je edukovati, govoriti, boriti se građanskim aktivizmom, umjetnošću, riječju I svim onim sredstvima koja podrazumijevaju miran I lijep dijalog među ljudima I narodima, To jedino I ima smisao I to je jedini lijek da se prevaziđe ovaj apokaliptični scenario koji je pred nama.”

Washingtonski Ekološki filmski festival završava se 30. Marta, a borba za, kako kažu sudionici, čistoću duše, kroz vezu sa prirodom, kulturu, umjetnost ,I otvoreni dijalog, se - nadati se je, nastavlja…