Maks Stajer, predsjednik organizacije Partnerstvo za javni sektor, za Glas Amerike objašnjava da je federalna vlada veoma kompleksan sistem koji ne radi "na prekidač", te da njeno zatvaranje može da košta milijarde dolara, čak i ako ne traje dugo.
Od 1980. godine, američka federalna vlada zatvorena je 21 put zbog nedostatka dogovora o budžetu. Ovo je potencijalno prvo zatvaranje vlade u mandatu Joe Bidena, a poslednji put je bila zatvorena 2018. jer Kongres nije mogao da usvoji budžet zbog spora sa tadašnjim predsjednikom Donaldom Trumpom o finansiranju zida na granici sa Meksikom.
Kada se federalna vlada zatvori, zaposleni koji nisu neophodni za rad agencija, odlaze na prinudni odmor. Doktori, sestre, vojnici, policajci ostaju da rade, kao i pripadnici Agencije za bezbjednost saobraćaja. Ali, ne zna se kada će biti plaćeni ako se budžet ne usvoji.
Zbog toga što su zatvaranja vlade postala maltene rutinski dio posla, Trump je 2019. potpisao Akt o fer tretmanu zaposlenih u vladi, koji federalnim radnicima garantuje da će dobiti zaostale plate u slučaju zatvaranja.
Ali, kako kaže Everet Keli, predsjednik Federacije zaposlenih u vladi, to obećanje ne omogućava radnicima da plate kiriju i račune na vrijeme, što na duže staze može da ugrozi i njihov kreditni rejting, a to posredno znači i da bi mogli da ostanu bez posla.
Procjenjuje se da oko 60 odsto zaposlenih ne odlazi na posao dok traje zatvaranje.
U slučaju zatvaranja federalne vlade, u Washingtonu se prvo zatvaraju muzeji, i to je uočljivo na prvi pogled. Ali, isto tako se ne obrađuju zahtjevi za nove pasoše, zahtjevi za penzije, ne odobravaju se zajmovi malim preduzećima,
Keli kaže da bi zatvaranje vlade u sred pandemije bilo "potpuno neodgovorno", jer broje federalne agencije već imaju manjak osoblja zbog kovida.
"Zatvaranje vlade u ovom kritičnom trenutku, kada traje borba protiv opasne delta varijante, je jednostavno nezamislivo", ocjenjuje Keli.