Smanjenje stope uslijedilo je nakon većeg smanjenja za pola poena u septembru i odražava obnovljeni fokus Fed-a na podršku tržištu rada, kao i na borbu protiv inflacije, koja sada jedva premašuje cilj centralne banke od 2%.
Potez od četvrtka smanjuje referentnu stopu Fed-a na oko 4,6%, što je pad sa 5,3% prije sastanka u septembru. Fed je zadržao tako visoku stopu više od godinu dana kako bi se izborio s najgorim nizom inflacije u posljednje četiri decenije. Godišnja inflacija je od tada pala sa maksimuma od 9,1% sredinom 2022. godine na najniži nivo od 2,4% u septembru u periodu od 3½ godine.
U saopćenju nakon završetka posljednjeg sastanka, Fed je rekao da je "stopa nezaposlenosti porasla, ali je i dalje niska", dok je inflacija pala bliže cilju centralne banke, ali "i dalje donekle povišena".
Nakon smanjenja stope u septembru – njihovog prvog takvog poteza u više od četiri godine – kreatori politike Fed-a su predvidjeli da će napraviti daljnja smanjenja za četvrtinu poena u novembru i decembru i još četiri sljedeće godine.
Ali s obzirom na to da je ekonomija sada uglavnom solidna i da Wall Street predviđa brži rast, veće budžetske deficite i veću inflaciju pod Trumpovim predsjedanjem, daljnja smanjenja stopa možda su postala manje vjerovatna.
Ekonomija zamagljuje sliku bljeskanjem konfliktnih signala, uz solidan rast, ali slabljenje zapošljavanja. Potrošačka potrošnja je, međutim, bila zdrava, što je podstaklo zabrinutost da nema potrebe da Fed smanjuje troškove zaduživanja i da bi to moglo pretjerano stimulisati ekonomiju, pa čak i ponovo ubrzati inflaciju.
Finansijska tržišta bacaju još jednu krivu sliku na Fed: investitori su naglo povećali prinose na trezorske obveznice otkako je centralna banka smanjila stope u septembru. Rezultat su bili veći troškovi zaduživanja u cijeloj privredi, čime se umanjila korist za potrošače od smanjenja referentne stope Fed-a za pola boda, koju je objavio nakon sastanka u septembru.
Šire kamatne stope su porasle jer investitori očekuju veću inflaciju, veće deficite federalnog budžeta i brži ekonomski rast pod predsjednikom Trumpom.
Trumpov plan da uvede carinu od najmanje 10% na sav uvoz, kao i znatno veće poreze na kinesku robu, te da izvrši masovnu deportaciju imigranata bez dokumenata gotovo bi sigurno potaknulo inflaciju.
To bi umanjilo vjerovatnoću da će Fed nastaviti s smanjivanjem svoje ključne stope. Godišnja inflacija mjerena preferiranim mjeračem centralne banke pala je u septembru na 2,1%.
Ekonomisti Goldman Sachsa procjenjuju da bi Trumpova predložena carina od 10 posto, kao i porezi na kineski uvoz i automobile iz Meksika, mogli vratiti inflaciju na oko 2,75 do 3 posto do sredine 2026.
Smanjenje kamatnih stopa od strane Fed-a obično dovodi do nižih troškova zaduživanja za potrošače i preduzeća tokom vremena. Ipak, ovog puta, hipotekarne stope su pale u očekivanju smanjenja kamatnih stopa, ali su se od tada vratile naviše jer je ekonomija brzo rasla, podstaknuta potrošačkom potrošnjom.
Visoki troškovi zaduživanja ne samo za hipoteke već i za kredite za automobile i druge velike kupovine, čak i dok Fed smanjuje svoju referentnu stopu, postavili su potencijalni izazov za centralnu banku: njen napor da podrži ekonomiju smanjenjem troškova zaduživanja možda neće uroditi plodom ako investitori rade na povećanju dugoročnih stopa zaduživanja.
Ekonomija je rasla po solidnoj godišnjoj stopi nešto ispod 3% u proteklih šest mjeseci, dok je potrošačka potrošnja – koju su potaknuli kupci s višim prihodima – snažno porasla u tromjesečju jul-septembar.
Ali kompanije su smanjile zapošljavanje, a mnogi ljudi koji su bez posla bore se da nađu posao. Powell je sugerirao da Fed smanjuje svoju ključnu stopu dijelom kako bi ojačao tržište rada. Međutim, ako se ekonomski rast nastavi na zdravom nivou i inflacija ponovo poraste, centralna banka će biti pod sve većim pritiskom da uspori ili zaustavi smanjenje kamatnih stopa.