EU odlučuje o pregovorima o prijemu Ukrajine, Mađarska prijeti vetom

EU je Ukrajini odobrila status kandidata u junu 2022. godine, nekoliko mjeseci nakon što je počela invazija Rusije na ovu zemlju u punom obimu. Na ovonedjeljnom samitu Evropskog savjeta u Briselu, koji je zakazan za 14. i 15. decembar, šefovi država EU će odlučiti da li će pokrenuti formalne pregovore o članstvu sa Kijevom.

Govoreći uoči sastanka ministara vanjskih poslova EU u ponedjeljak, ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmytro Kuleba rekao je da je njegova zemlja već završila mnoge reforme koje zahtijeva blok.

„Došao sam ovdje s jasnom porukom o posvećenosti Ukrajine da uradi svoj domaći zadatak, da otvori pristupne pregovore i krene ka članstvu u EU. Zauzvrat, u duhu partnerstva, obostranih interesa i reciprociteta, očekujemo i da Evropska unija donese odluku koja će cijeniti trud Ukrajine i omogućiti našoj zemlji otvaranje pristupnih pregovora”, rekao je Kuleba.

On je rekao da će samit biti test sposobnosti EU da održi obećanja.

„Ne mogu da zamislim, ne želim ni da pričam o razornim posljedicama koje će se desiti ako Savjet [EU] ne donese ovu odluku, ne samo u pogledu Ukrajine, već u širem smislu po pitanju proširenja u cjelini”, rekao je Kuleba novinarima.

Na putu stoji jedna članica EU - Mađarska. Njena vlada kaže da Kijev nije spreman da započne pregovore o pridruživanju i tvrdi da zemlja u ratu ne bi trebala započeti takve razgovore s blokom.

Mađarski ministri zaprijetili su da će staviti veto na kandidaturu Ukrajine za članstvo, zajedno sa predloženim paketom pomoći EU Kijevu od 54 milijarde dolara kao dio godišnjeg budžeta bloka za 2024.

U razgovoru za mađarsku televiziju u ponedjeljak, ministar vanjskih poslova Peter Szijjarto doveo je u pitanje ocjenu EU o reformama Ukrajine.

„Ako pogledate očekivanja koja je postavila Evropska unija i ono što su Ukrajinci uradili do sada, jasno je da je procjena Evropske komisije da su Ukrajinci već ispunili četiri od sedam preduslova jednostavno pogrešna, to nije istina”, rekao je Szijjarto, optužujući kolege lidere EU da pokušavaju iznuditi odluku Mađarske.

„Jasno je da nas pokušavaju natjerati da se pridružimo odluci koja za nas očigledno nije prihvatljiva. Nikada nećemo odustati od naših nacionalnih interesa. Nikada se nećemo odreći naših suverenih ovlasti donošenja odluka”, rekao je.

Neuspjeh EU da započne pregovore o pridruživanju sa Ukrajinom imao bi šire posljedice, smatra Ian Bond, šef vanjske politike u Centru za evropske reforme.

„Psihološki uticaj bi bio prilično značajan, jer će dati podsticaj [ruskom predsjedniku Vladimiru] Putinu koji će misliti da, zapravo, Zapad nije u potpunosti prihvatio da Ukrajina treba da bude dio zapadnog tabora. I to će biti psihički štetno u Ukrajini jer su ljudi izgradili tu nadu da su prihvaćeni kao dio porodice”, rekao je Bond za Glas Amerike.

EU će na samitu dočekati starog saveznika: bivšeg predsjednika Vijeća EU Donalda Tuska, koji je u ponedjeljak izabran za premijera Poljske, čime je okončana osmogodišnja vladavina Stranke prava i pravde. Tusk je obećao da će popraviti odnose sa Briselom.

„Zadatak Poljske, zadatak nove vlade, ali i zadatak svih nas, jeste da glasno i odlučno zahtijevamo punu odlučnost cijele zapadne zajednice da pomogne Ukrajini da pobijedi u ovom ratu. Radit ću to od prvog dana”, rekao je Tusk poslanicima u Varšavi.

Lideri EU će razgovarati o novom nizu sankcija Rusiji, uključujući zabranu ruskih dijamanata.

Rat Izraela i Hamasa također će biti visoko na dnevnom redu samita, a blok će razgovarati o uvođenju sankcija protiv izraelskih naseljenika koji počine djela nasilja nad Palestincima na Zapadnoj obali koju je okupirao Izrael, nakon sličnog poteza Sjedinjenih Država prošle sedmice.