Od 63 poslanika koja su prisustvovala zasjedanju entitetske Skupštine tokom glasanja, izmjene Zakona je podržalo njih 47, dok ih je 16 bilo protiv.
Zakon, kojim je kleveta proglašena krivičnim djelom sa novčanim kaznama, usvojen je unatoč višemjesečnim upozorenjima novinara i aktivista da on predstavlja udar na slobodu mišljenja i korak ka uvođenju cenzure u RS.
U tekstu zakona klevetom se naziva iznošenje zlonamjernih ili neistinitih tvrdnji o nekoj osobi.
Tokom ranije rasprave o ovom zakonskom prijedlogu, iz opozicionih stranaka u Skupštini RS zatraženo je da se sporni zakon povuče s dnevnog reda.
Podsjećamo, tokom skupštinske rasprave o predloženom zakonu, Igor Crnadak, poslanik opozicione Partije demokratskog progresa, kazao je da vlast uvođenjem krivičnog postupka za klevetu nastoji da stvori "poslušno društvo".
"Usvajanjem ovog zakona imat ćete situaciju da u zatvoru šah igraju ubica i čovjek koji je ispričao vic o političaru u kafani", rekao je Crnadak.
S druge strane, predlagač izmjena zakona, ministar pravde RS Miloš Bukejlović ocijenio je u obraćanju poslanicima u utorak da se "insinuacijama" kroz naslove i tekstove stvorila "netačna" slika da se kriminalizacijom klevete pogoduje pojedincima u RS, a ne građanima.
'Građani zaslužuju bolje'
Brian Aggeler, šef Misije OSCE-a u Bosni i Hercegovini, izjavio je da je razočaran potezom vlasti RS da kriminaliziraju klevetu, zanemarujući preporuke međunarodnih organizacija i organizacija civilnog društva i krećući se "suprotno od međunarodnih standarda zaštite ljudskih prava".
Podsjetio je da su OSCE-ovi eksperti analizirali sporni zakon i zaključili da će u značajnoj mjeri ograničiti slobodu izražavanja.
"Bez slobode medija i informisane javnosti, demokracija ne može da funkcioniše i napreduje. Korupcija, nepotizam, rasipanje javnih resursa i drugi oblici zloupotrebe vlasti će se gomilati. Građani ove države zaslužuju bolje", kazao je Aggeler za RSE nakon što je Skupština RS usvojila izmjene Krivičnog zakona.
Šta je prethodilo?
Narodna skupština RS-a prihvatila je 23. marta zakonske izmjene u formi nacrta, nakon čega je upućen u dvomjesečnu javnu raspravu.
Izmjene Krivičnog zakona najavljene su u RS-u u jesen prošle godine, a inicijator je bio Milorad Dodik, predsjednik tog entiteta i lider vladajućeg Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD).
Nakon javnih rasprava, koje su novinari i aktivisti napuštali u znak protesta zbog represivnog zakona kome je, kako tvrde, cilj discipliniranje medija, u konačnom prijedlogu zakona, novčane kazne za klevetu su smanjene u odnosu na nacrt i iznose od 1.000 do 3.000 eura.
Prijedlog zakona predviđa novčane kazne za javno izrugivanje zbog pripadnosti određenoj rasi, boji kože, vjeri, nacionalnosti ili zbog etničkog porijekla, seksualnog opredjeljenja ili rodnog identiteta.
Više novčane kazne propisane su u situacijama kad je kleveta iznesena u medijima, uključujući i društvene mreže ili na javnom skupu.
Nacrtom zakona novčane kazne su iznosile i do 60.000 eura.
U odnosu na nacrt zakona, u novoj verziji teksta izmijenjena je kvalifikacija uvrede, koja se više ne tretira kao krivično djelo nego ostaje prekršaj.
No, zadržana je odredba koja se odnosi na "neovlašteno objavljivanje i prikazivanje tuđeg spisa, portreta i snimka", za šta je predviđena novčana kazna ili kažanjavanje zatvorom do dvije godine.
Narodna skupština RS-a u julu 2001. godine prebacila je klevetu iz krivične u građansku oblast i donijela vlastiti Zakon o zaštiti od klevete RS.
Odlukom Paddyja Ashdowna, nekadašnjeg visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH, i iz Krivičnog zakona Federacije BiH je u novembru 2002. godine izbačeno djelo protiv ugleda i časti.
Koristeći Bonnske ovlasti, Ured visokog predstavnika (OHR) je, istovremeno, u tom bh. entitetu nametnuo i Zakon o zaštiti od klevete.
Na taj način je BiH, prije više od 20 godina, postala prva zemlja Zapadnog Balkana koja je dekriminalizirala klevetu.