Porota od osam muškaraca i četiri žene glasala je nakon tromjesečnog postupka i svjedočenja 32 svjedoka. Razmatranje je trajalo više od 50 sati tokom sedam dana. Prijeti joj do 20 godina zatvora.
Ko je Elizabeth Holmes?
Holmes je najmlađa milijarderka, ali je svoje bogatstvo izgubila vrlo brzo, jer je zasnovala čitavo biotehnološko carstvo na prevari, testu zvanom Edison, obećavši pouzane testove krvi na više stotina bolesti iz samo jedne kapljice krvi. Tim obećanjem je prevarila mnoge investitore, koji su ulagali u njenu kompaniju Theranos.
Theranos je osnovala sa svega 19 godina, 2003. godine, a do decembra 2004. Holmes je prikupila 6 miliona dolara za osnivanje i finansiranje kompanije. Do kraja 2010. Theranos je imao više od 92 miliona dolara rizičnog kapitala.
Forbes ju je 2014. uvrstio u svoju listu Forbes 400 na mjestu 110 kao najmlađu milionerku koja je to postala svojim naporima, a ne naslijeđem. Zanimljivo je da je Holmes novac od investitora uzela je pod uslovom da ne mora otkriti kako radi Theranosova tehnologija te da ima zadnju riječ prilikom donošenja odluka.
Laki počeci i strmoglav kraj
Rođena je 1984. u Washingtonu D.C i od malena je bila zainteresirana za programiranje. Kao dijete učila je i mandarinski kineski, čije joj je znanje otvorilo dalje put za djelovanje u Kini i Singapuru. 2002. godine, upisuje prestižni Stanford, i to hemiju, međutim, dvije godine poslije odustaje od studija. Poslije počinje raditi u Genome Institute of Singapore. Prvi zahtjev za patente ispunjava 2003. kada je napravila jednu vrstu naljepnice koja pacijentima radi doziranje lijekova (tzv. „wearables“).
Jedna od njenih osobina bilo je gotovo idolopoklonsko divljenje Steve Jobsu i njegov način odijevanja i stav je imitirala kao direktor Theranosa. Upućeni kažu da je u evoluciji svoje ličnosti čak izmijenila i glas te da je bila opsjednuta sigurnošću - nije bez zaštitara išla čak ni u toalet.
Njena karijera kreće nizbrdo, i od praktnično „tinejdžerskog poslovnog čuda“ i primjera za pohvalu, postaje jedna od naomraženijih osoba u SAD i šire. Američka agencija za hranu i lijekove (FDA) u avgustu 2015. počinje istraživati Theranos te pronalaze nepravilnosti u testiranju patenta, dok službenici centra za regulaciju laboratorija (Centers for Medicare and Medicaid Services – CMS) također posjećuju laboratoriju kompanije.
Zatim, Wall Street Journal pokreće višemjesečnu istragu o njenom djelovanju i poslovnim modelima, nakon što su dobili dojavu od medicinskog stručnjaka da tu ima nešto sumnjivo. Novinar WSJ John Carreyrou stupa u kontakt sa zviždačima iz kompanije Theranos i 2015. izlazi članak potkrijepljen dokazima da toliko obećavan i hvaljen Edison test ne daje tačne rezultate te da kompanija zapravo koristi komercijalno dostupne aparate drugih proizvođača za testiranja.
Međutim, priča iz WSJ je bilo dovoljno dobro urađena da privuče još neke oči i uši prema Theranosu i, premda je Holmes više puta demantirala ove nalaze, istina polako počinje da se probija.
„Ovo se dogodi kad pokušavaš donijeti promjene, prvo misle da si lud, onda se bore protiv tebe, a potom odjednom promijeniš svijet”, rekla je Holmes, braneći se od optužbi u CNBC-ovoj emisiji Mad Money.
Krajem 2018. Theranos objavljuje početak stečaja. Te godine ministarstvo pravosuđa objavilo je da je federalna porota odlučila optužiti Holmes i njenog poslovnog i intimnog partnera Sunnya Balwanija, inače skoro 20 godina starijeg od nje.
Bilo je crvenih lampica
Na suđenju je nekoliko direktora laboratorija svjedočilo da su Holmes govorili o nedostacima u Theranosovoj tehnologiji, ali im je naloženo da umanje svoju zabrinutost i ne iznose je javno. U isto vrijeme, dodali su, Holmes je rekla investitorima da tehnologija radi kako je planirano.
Holmesova je „izabrala prevaru umjesto poslovnog neuspjeha. Odabrala je biti neiskrena prema investitorima i pacijentima", rekao je tužitelj Jeff Schenk u završnoj riječi. „Taj izbor nije bio samo bešćutan, već je bio i zločinački."
Svjedočeći u svoju odbranu, Holmes je priznala greške u Theranosovoj tehnologiji, ali je tvrdila da nikada nije svjesno prevarila pacijente ili investitore.
Također se u odbrani pozivala na mentalnu bolest, a okrivila je Ramesha "Sunny" Balwanija za zlostavljanje.
Priča o Elizabeth Holmes je ujedino i priča o tehnokratiji i kapitalizmu, strahu od neuspjeha i tome kako korak po korak ljudi idu prema katastrofalnim odlukama. To je i priča o bezobzirnosti pojedinaca i krizi moralnih načela – kako kod pojedinaca, tako i na nivou društva koje je zapravo u želji za profitom pumpalo novac u ovakve projekte. Ujedino, radi se i o zaslijepljenosti tehnokratskim mogulima, ali i zaslijepljenosti samih investitora, koji su ulagali, bez obzira što nisu imali naučno utemeljene dokaze o efikasnosti tehnologije i što zapravo niko nije vidio pretkliničke i kliničke studije tehnologije, koje bi bile objavljene na relevantnim recenziranim mjestima.
No, stvar je u tom da su ulagači zaštićeni čak i ako donesu loše odluke oni koji ih prevare moraće na sud. Ali u slučaju manjih prevara i šarlatanstva u kojima su oštećeni mali ljudi, u malim državama – pravna zaštita je gotovo pa misaona imenica.