BiH je, imajući u vidu sve probleme sa kojima se susreće od komplikovane strukture, preglomazne administracije, lošeg poslovnog ambijenta, visokog stepena korupcije, masovnog odlaska radne snage, dosegla ekonomski maksimum i može napredovati jedino ukoliko napravi dramatičan preokret i sve resurse usmjeri ka poboljšanju ekonomije, rečeno je između ostalog na Ekonomskom forumu 2019. održanom u Sarajevu.
Ekonomski forum održava se treću godinu zaredom i do sada je okupio više od 1.000 učesnika, uglavnom predstavnika izvršne vlasti BiH, kao i više od 600 predstavnika regionalnih kompanija, diplomatskog kora i akademske zajednice. Teme u fokusu su konkurentnost BiH i regiona, saradnja sa zemljama najvećim ulagačima u BiH, poput Austrije, i kako poboljšati poslovno okruženje u BiH.
Centralna ideja "Ekonomskog foruma BiH 2019" odnosi se na uspostavljanje platforme za iniciranje otvorenog dijaloga između predstavnika poslovne zajednice, akademije, kao i kreatora ekonomskih politika u BiH, a sve radi oblikovanja atraktivnog poslovnog ambijenta u BiH.
BiH je, prema najnovijem izvještaju o konkurentnosti ekonomije, u malo boljoj poziciji nego što je bila godinu ranije, kaže profesor Zlatko Lagumdžija i dodaje da to nije povezano s napretkom BiH.
''Što kažu nije tako loše kako se očekuje, imajući u vidu koje mi probleme imamo. Možda sam previše grubo i neakademski rekao - naš uspjeh leži u činjenici da je svijet u jednoj ozbiljnoj krizi što se može vidjeti na različite načine, političkoj i ekonomskoj krizi itd“, konstatuje Lagumždija.
Pokazatelji govore da u BiH ni jedna ekonomska reforma nije provedena do kraja, što je stavlja na začelje zemalja regiona. Ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Mirko Šarović podsjeća da politička nestabilnost, ali i nesigurnost u snabdijevanju resursima, opredjeljuje investitore da svoj kapital ulažu u susjedne zemlje.
''Po mojim podacima, u 2018. godini nekoliko desetina miliona eura nije uloženo u Bosnu i Hercegovinu nego u susjedne zemlje, prije svega Srbiju, Crnu Goru, Makedoniju, zato što ulagači nisu imali sigurnost snabdijevanja sa resursima. To pitanje treba da bude u fokusu našeg interesovanja“, naglašava Šarović.
Na istu temu: Napredak u konkuretnosti, i dalje na začelju u regionu
Vijeće stranih investitora BiH već godinama kroz svoju 'Bijelu knjigu' analizira stanje i daje preporuke vlastima kako da unaprijede poslovno okruženje u BiH. Međutim, uprkos brojnim obećanjima malo toga je urađeno, kaže Branimir Muidža, predsjedavajući Vijeća stranih investitora BiH.
''Zadnjih 20-tak godina zaista je to tako, ja se ne mogu sjetit ni jedne reforme koja je išla u pravcu da rastereti privredu. Ono što mi želimo je da imamo prohodnije puteve kada tražimo neke dozvole, da to ne traje 180 dana, jer u tom slučaju se onda investitor okrene za 180 stupnjeva i usmjeri svoj kapital i pažnju u neku drugu zemlju. Mi očekujemo da se u BiH potakne na još većem nivou vladavina prava, da zakon bude primjenjiv na svakom dijelu teritorije BiH i da se primjenjuje na sve isto'', navodi Muidža.
Moglo bi vas zanimati i ovo: Bosna neprimamljiva za biznis
S druge strane, i BiH se, kao i zemlje regije, suočava sa masovnim odlaskom radne snage, što dodatno usložnjava situaciju, ocjenjuje predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik i poručuje da država treba pronaći način da zaustaviti odlazak mladih, ali i poboljšati poslovnu klimu kako bi se BiH barem približila susjedima.
"Ja mislim, bez obzira što to nije u skladu sa savremenim trendovima, da smo između ostaloga prerano gurnuti na slobodno tržište, nespremni da prihvatimo bilo kakvu konkurenciju, gdje smo devastirani dodatno nakon privatizacije, izgubili radna mjesta i potencijale. Privatizacija, koja nam je nametnuta u nemogućim uslovima nakon oružanog sukoba i devastacije društva na svim poljima, osigurala je nekoliko bogatih porodica koje su usmjerene samo na to da sačuvaju svoj kapital. Ja mislim da je jedini način da promijenimo situaciju da u BiH zaustavimo sve političke debate i da se usmjerimo u naredne tri godine na prikupljanje minimalno pet milijardi eura za izgradnju infrastrukture, puteva, termo i hidroelektrana, izgradnju savremenih IT centara u svakom gradu BiH, a to možemo učiniti samo ako redefinišemo naše politike", rekao je Dodik.
Šef Delegacije EU u BiH Lars-Gunnar Wigemark smatra da je 2019. ključna godina za BiH - ekonomski stabilna i bez izbornog ciklusa, te da je treba iskoristiti za socioekonomske reforme i brži put ka evropskim integracijama. On je dodao da je neophodno ponovo početi socioekonomske reforme i konačno stvoriti ambijent koji je dobar za privatno preduzetništvo i situaciju u kojoj državno preduzetništvo više ne dominira ekonomijom. Wigemark je ocijenio da je potrebno da poslovna klima bude dobra kako mladi ne bi išli iz zemlje, te da je uvezivanje sistema obrazovanja sa potrebama tržišta rada od ključnog značaja.
No, da bi BiH napredovala potreban je dramatični preokret, jaka strategija i smanjenje uticaja politike na ekonomiju, kažu učesnici Ekonomskog foruma i dodaju da je za BiH ova godina ključna - ili da uhvati korak sa susjedima na evropskom putu ili da upadne u još veću krizu iz koje se teško može izvući.