Bivši i budući predsjednik SAD obećao je da će produžiti postojeća - i uvesti nova smanjenja poreza; da će raditi na deregulaciji, posebno kada je riječ o proizvodnji energije; da će ponovo uspostaviti snažnu protekcionističku trgovinsku politiku, uključujući značajne uvozne carine (tarife); te da će pokrenuti program "masovne deportacije" u okviru kojeg bi bio protjeran veliki broj od miliona imigranata bez dokumenata koji trenutno borave u SAD.
Iako možda nema sumnje kakvu će politiku Trump sprovoditi, otvoreno je pitanje u kojoj će mjeri to činiti.
"Problem sa kojim se svi ekonomisti suočavaju je to što ne znaju koliko od onoga što je Trump rekao u kampanji treba da shvate ozbiljno", rekao je za Glas Amerike Stiven Kamin, viši saradnik konzervativnog Američkog instituta Enterprise. "Oni ne znaju da li će on uraditi mnogo ovih stvari, ili ako hoće, koliko daleko će ići."
Kada je riječ o carinama, Trump je obećao sveobuhvatno oporezivanje od 10% do 20% na sav uvoz i naknade do 60% na robu koja dolazi iz Kine, za šta stručnjaci upozoravaju da bi bilo ekonomski pogubno.
Njegova retorika o eksploataciji fosilnih goriva sugeriše da će povećati proizvodnju nafte i plina, iako SAD trenutno proizvode više energije nego ikada.
Što se tiče imigracije, on i njegovi savjetnici su se kolebali između ideje da će svi ljudi bez dokumenata biti protjerani i ideje o mnogo više fokusiranoj operaciji.
Poreska politika
Jedna stvar koja se čini sigurnom je da će Trump sarađivati sa Kongresom — u potpunosti pod kontrolom Republikanske stranke — kako bi produžio umanjenja poreza koja su postala dio Zakona o smanjenju poreza i zapošljavanju, kojeg je potpisao 2017. godine u svom prvom mandatu.
Ta smanjenja odnosila su se prevashodno na poreze na prihod koje plaćaju američki radnici. Također je smanjena i najviša kategorija poreza na dohodak preduzeća sa 39% na 21%. Planirano je da sve te odredbe isteknu u narednih nekoliko godina, neke već 2025. godine, a Trump je predložio da postanu trajne.
Budući američki predsjednik je takođe iznio ideju o drugim smanjenjima poreza, uključujući dalje smanjenje poreza na poslovne prihode na maksimalnih 15 posto, kao i neoporezivost prihoda od prekovremenog rada, napojnica i socijalnog osiguranja, a sve to bi smanjilo vladine prihode.
Kamin kaže da stimulativni uticaj Trumpovih predloženih dodatnih poreskih promjena vjerovatno neće biti veliki, ali da bi to moglo da utiče na dug zemlje, jer će izmjene praktično garantovati dodatno zaduživanje vlade za finansiranje deficita.
"Prava briga za ljude koji su zabrinuti za fiskalni bilans — a ja sam jedan od njih — je da cementiranjem velikih fiskalnih deficita, koliko se može vidjeti, čak i u situaciji snažne ekonomske aktivnosti, kada bi to trebali postojati viškovi, to dovodi do povećanja duga", rekao je on.
"To bi, na kraju, trebalo da dovede do istiskivanja privatnih investicija, rasta kamatnih stopa i veće zabrinutosti oko pozicije održivosti vlade", dodaje Kamin. "Ali kada će dug dostići nivo koji će u tom pogledu biti zabrinjavajući, niko ne zna."
Smanjenje troškova
U teoriji, dio deficita koji bi nastao velikim smanjenjem poreza mogao bi biti nadoknađen smanjenjem budžetskih troškova - nešto što je Trump također spominjao u predizbornoj kampanji.
Novoizabrani predsjednik je predložio stvaranje "sekretarijata za vladinu efikasnost", na čijem čelu će biti Elon Musk, milijarder, osnivač kompanije za električne automobile Tesla i proizvođača raketa Spejseks, te vlasnik Eksa, društvene mreže ranije poznate kao Twitter, kao i Vivek Ramaswamy, osnivač farmaceutske kompanije i nekada Trumpov protivkandidat za predsjedničku nominaciju.
Mask je navodio da bi trebalo biti moguće smanjiti federalnu potrošnju za oko 30%, čak dvije hiljade mililjardi dolara godišnje.
Smanjenje tog obima zahtijevalo bi duboke rezove u širokom spektru programa, uključujući elemente mreže socijalne sigurnosti kao što su socijalno osiguranje i zdravstveni programi poput Medicaidea. Nejasno je kako bi Trump uvjerio čak i republikanski Kongres da podrži tako široko smanjenje vladinih usluga.
Imigracija
Ako Trump sprovede politiku masovne deportacije imigranata bez dokumenata, gotovo je izvjesno da će to imati negativan uticaj na ekonomske sektore u kojima su migranti u značajnoj mjeri prisutni kao radnici, posebno u poljoprivredi i građevinarstvu, kaže Marcus Noland, izvršni potpredsjednik i direktor studija na Institutu za međunarodnu ekonomiju Peterson.
"Ako iz radne snage izvučete mnogo ljudi, smanjujete količinu proizvodnje, jer je manje raspoložive radne snage, a time i podižete cijene", rekao je Noland za Glas Amerike.
"Ovi ljudi nisu ravnomjerno raspoređeni po ekonomiji SAD", dodao je. "Oni su koncentrisani u poljoprivredi i građevinarstvu, tako da biste najviše poremetili te sektore, posebno ako to kombinujete sa carinama."
Trgovina
Trumpovi prijedlozi o uvođenju tarifa, posebno ako se bude pridržavao svojih maksimalističkih prijedloga iz predizborne kampanje, mogli bi biti znatno štetni. Iako bi u teoriji trebali stimulisati američku proizvodnju, Noland upozorava da bi mogli imati suprotne posljedice.
"Neki modeli na kojima sam radio ukazuju da će te tarifne politike, umjesto da ožive industrijski sektor, zapravo smanjiti industrijsku aktivnost u SAD", upozorio je.
Opšte carine na uvoz, a posebno visoke tarife na kinesku robu, stvorile bi ozbiljne izazove za američke proizvođače.
"Razlog je taj što biste povećali cijenu materijala i tako bi SAD postale mjesto sa visokim troškovima za proizvodnju", rekao je. „Investicije bi se smanjile — a investicije su intenzivne u industrijske materijale — tako da, ironično, to ima suprotan efekat od onoga što kažu njegovi zagovornici."