U samo dva dana od objave da će prva bosanskohercegovačka Povorka ponosa biti održana 8. septembra u Sarajevu, na hiljade je komentara, uglavnom na društvenim mrežama, koje obiluju govorom mržnje, prijetećim porukama i pozivima na nasilje. Političke stranke, izuzev Stranke demokratske akcije (SDA) i Naše stranke, šute.
Kakav je društveni kontekst u kojem se priprema prva Povorka ponosa u BiH?
Kantonalni odbor Stranke demokratske akcije pozvao je organizatore i vlasti u Kantonu Sarajevo da odustanu od organiziranja Povorke ponosa i bez ikakve potrebe ne unose nered među građane glavnog grada Bosne i Hercegovine.
"Svaki građanin ove zemlje mora imati ista prava, bez obzira na rasnu, etničku ili religijsku pripadnost, političku ili ideološku opredijeljenost. Pravo na slobodan život, imovinu, zdravstvenu zaštitu, obrazovanje i posao mora biti zagarantirano svakoj osobi, neovisno o njenoj seksualnoj orijentaciji. Međutim, smatramo da u društvu kakvo je naše, koje njeguje temeljne vrijednosti i uz sve veće izazove savremenog doba nastoji sačuvati porodicu, javne parade i povorke LGBT osoba ne treba organizirati jer će se time samo produbiti jaz između ljudi različitih shvatanja, a ljudska prava neće dobiti novu vrijednost", stoji u saopćenju Kantonalnog odbora SDA.
Zastupnica ove stranke u Skupštini Kantona Sarajevo Samra Ćosović-Hajdarević otišla je korak dalje. U svom statusu na Facebooku napisala je kako je grupi aktivista i aktivistkinja koji organiziraju Povorku cilj da upropaste državu i njen narod, te da se oni trebaju izolovati i skloniti što dalje od "naše djece i društva".
Ovakve izjave onih koji učestvuju u donošenju odluka, koji bi trebali biti glas svih građana pokazuju koliko je ovo društvo zatvoreno, te koliko ovo društvo forsira predrasude, ocjenjuje mlada bh. režiserka Ada Sokolović.
"Jako je važno da se dogodi prva Povorka ponosa u Sarajevu i da učini vidljivim da su ljudi različiti, da trebaju biti slobodni i da imamo pravo biti različiti", smatra Sokolović.
Osim političara koji su se pojedinačno oglašavali, na oficijelnoj stranici Policijske akademije BiH objavljena je anketa sa pitanjem da li policija treba da obezbjeđuje ili da privodi LGBTIQ?
"Zna se šta policija radi, štiti ljudske živote i imovinu. I radi po Zakonu. Zato kolege i kolegice, dok god ne donesu zakon da je homoseksualnost ilegalna, naše je da ih štitimo", jedan je od komentara u ovoj anketi.
Brojni su komentari i u anketi Radija Slobodna Evropa na Facebooku, u kojoj je od oko 1.900 onih koji su glasali 33 posto podržalo održavanje Povorke ponosa, dok je 67 posto protiv:
Ovakve reakcije javnosti, nažalost, su očekivane, kaže Lejla Huremović iz Sarajevskog otvorenog centra.
"To su ljudska prava. To je naše Ustavom zagarantovano pravo da organizujemo bilo kakav mirni, protestni skup i u tom kontekstu uopće ne trebamo govoriti da li je društvo spremno. Mi živimo u ovom društvu, tako da ako mi postojimo i živimo u ovom društvu, dio smo ovog društva, onda je društvo spremno", poručuje Huremović.
Govor mržnje, pozivi na nasilje i izolaciju pripadnika LGBTQ zajednice iz društva svakodnevnica su ovih ljudi. Godinama pokušavaju ukazati da se osnovna ljudska prava njih kao članova ovog društva krše, a da to sistem ne da ne osuđuje, već čak i podržava. Jedan od njih 2013. godine bio je pretučen na svom radnom mjestu.
"Kada sam došao da uzmem narudžbu u kafiću u kojem sam radio, oni su mene opkolili, a unutar tog obruča sam se ja našao sa izvjesnim Tarikom licem u lice. Odmah mi je rekao: Da li sam ja peder? - i nisam stigao ništa da odgovorim, udario me je šakom u prsa. Njegovi drugari su me tukli po leđima i nogama", ispričao je svoje svjedočanstvo za TV Liberty, magazin Radija Slobodna Evropa.
Ne čude komentari puni govora mržnje u društvu kakvo je bosanskohercegovačko, kaže nekadašnji urednik magazina Dani, danas advokat Senad Pećanin. Na svojoj koži je osjetio bijes mase, kada je odlučio podržati prvi Queer festival u Sarajevu, koji je zbog nasilja prekinut.
"Ovakve reakcije su plod višegodišnje indoktrinacije građana od dijela vjerskih zajednica, političkih stranaka i medija, koji u osnovi imaju fašizam, nacionalizam i ksenofobiju prema svakoj vrsti različitosti, bilo da je ona vjerska, nacionalna, ideološka ili seksualna. Zato mislim da sudbina održavanja Povorke ponosa predstavlja ujedno istinski test za sliku današnjeg Sarajeva, koje se često kiti tradicijom tolerancije i prihvatanja različitosti", smatra Pećanin.
Društvena histerija koja je nastala u javnosti nakon objavljivanja da će Povorka ponosa biti organizovana u Sarajevu odraz je višedecenijskog političko-religijskog uticaja na građane, smatra docentica na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu, doktorica sociologije Sarina Bakić.
"Sociološki, to je jedan vid moralne panike gdje mi vidimo da osobe i grupe koje su protiv održavanja Povorke ponosa uglavnom komentarišu svoj negativan odnos prema ovom događaju, uključujući neke moralne aspekte društva, usudiću se reći da čak i plaše društvo svojim razlozima zbog kojih se Povorka ne bi trebala održati", objašnjava Bakić.
Vjerske zajednice u BiH do sada se nisu oglašavale, ali pojedinci jesu. Sarajevski imam Muhamed Velić je na Facebook profilu, na kojem ga inače prati oko 70.000 ljudi, ponovio svoj tekst iz 2012. godine. U tom tekstu se navodi kako se homoseksualci ponašaju kao virusi ili bakterije u inkubaciji.
Da je Povorka ponosa prije svega čin diskriminisanih ljudi, koji samo žele biti ravnopravni članovi bh. društva, u svom postu na Facebooku podsjetio je novinar Almir Panjeta:
"I svatovi koji u koloni trube kroz grad, pjevaju i mašu zastavama su parada. I navijači koji u koloni idu na utakmicu, pjevaju i mašu zastavama i nose transparente su parada. I ljudi koji se vole i bore za svoja prava, idu u koloni gradom, pjevaju, mašu zastavama i nose transparente su parada. Meni nijedna ne smeta", poručio je na svom Facebook profilu novinar Almir Panjeta.
Naša stranka, u utorak je najoštrije osudila govor mržnje u javnom prostoru kojim je popraćena najava održavanja Povorke ponosa u Sarajevu. U saopćenju Naše stranke između ostalog stoji:
"Ljudska prava se ne smiju tretirati kao supermarket iz kojeg možemo birati prava jednih a u isto vrijeme ignorisati prava nekih drugih" , navedeno je iz Naše stranke.
Ombudsmeni za ljudska prava u BiH poručuju da sva ljudska prava, uključujući slobodu govora i izražavanja, slobodu okupljanja, prava na privatnost i porodični život, trebaju biti jednako dostupna svima, uključujući i LGBTI populaciju, bez diskriminacije.
Ombudsmeni konstatuju da, iako Bosna i Hercegovina spada u grupu zemalja koja ima pravni okvir za osiguranje uživanja prava pripadnicima/ama LGBT populacije, postoji nesklad između normativnih standarda s jedne strane i uživanja tih prava u praksi s druge strane.
"Nikome ne smije biti uskraćeno bilo koje pravo u svim oblastima privatnog i javnog života samo zbog toga što je drugačije seksualne orijentacije", ističe se u saopćenju Ureda ombudsmena za ljudska prava u BiH.