Međutim, u utorak javnost je saznala za postojanje još jedne osobe u remisiji. Nakon više od decenije - i s više od pola biliona američkih dolara potrošenih na istraživanje HIV / AIDS-a u ovom vijeku - konačno je potvrđeno kako se ovaj rezultat može ponoviti.
Naime, prošlo je 12 godina otkako je poznati pacijent iz Berlina ušao u medicinsku istoriju tako što je postao prva osoba koja je održala remisiju HIV-1 bez primanja antiretrovirusnih (ARV) lijekova, ali nedavno najavljeni slučaj anonimnog britanskog pacijenta pokazao je kako ovaj rezultat nije bio jedinstven, nego je ponovljiv.
Inače, „pacijent iz Berlina“ je bio Amerikanac Timothy Ray Brown, dijagnosticiran kao HIV pozitivan dok je živio u Njemačkoj, a liječen je metodom transplantacije matičnih stanica. 2007. primio je rijedak oblik transplantacije koštane srži koji uključuje hematopoetske matične stanice (matične stanice koje stvaraju stanice krvi) za liječenje njegove leukemije.
Neočekivano, tretman matičnim stanicama - od donatora s mutacijom gena CCR5, koji je ko-receptor za HIV-1 infekciju - završio je s tako što je Brown ušao u remisiju infekcije HIV-om. Zbog toga, on se često opisuje kao prvi pacijent koji je „izliječen“ od HIV-a, iako to tehnički nije tačno: remisija i izlječenje nisu ista stvar pošto ponekad remisije nisu potpune.
U novom slučaju, nazvanom "Pacijent iz Londona", opisanom u časopisu Nature, anonimni muškarac je također primio tretman matičnim stanicama od donora s istom mutacijom CCR5gena, dok se liječio od Hodgkinova limfoma. Šesnaest mjeseci nakon zahvata (koji nije uključivao radioterapiju, za razliku od pacijenta iz Berlina), pacijent iz Londona je prestao uzimati ARV lijekove i trenutno je u remisiji HIV-a više od 18 mjeseci.
Vaš browser ne podržava HTML5
Naučnici upozoravaju da je prerano reći da je u potpunosti izliječen, ali to je ipak vrlo obećavajući korak koji nas uči više o tome kako se organizam pacijenata iz Berlina i Londona bori sa infekcijom te kako transplantacije i mutacije CCR5gena utječu na smanjenje mogućnosti HIV-a za inficira svoju metu – posebne stanice imunog odgovora zvane T stanice i to njihov podtip CD4+.
Istraživanje kako funkcioniše CCR5receptor može nas dovesti korak bliže lijeku za HIV/AIDS, bolest kojom je danas inficirano oko 37 miliona ljudi širom svijeta. Od početka pandemije, zaraženo je oko 70 miliona ljudi, a oko 35 miliona je umrlo od posljedica infekcija, podaci su Svjetske zdravstvene organizacije.
Ljekari kažu da će morati stalno pratiti pacijenta iz Londona da bi vidjeli kako se njegovo stanje razvija te ističu da to liječenje ne mora nužno funkcionisati na svim pacijentima. Dodatno je problematično i to što su donirane matične stanice korištene u ovom slučaju vrlo rijetke, zbog specifične CCR5mutacije.