Poslije glasanja, ispred skupštine je došlo do okršaja policije i učesnika protesta protiv izmjena Zakona o predsjedniku.
Predsjednica Skupštine Danijela Đurović saopštila je da je glasalo 44 poslanika, od kojih je 41 bilo za usvajanje Zakona, a tri glasa protiv.
“Objavljujem da je Skupština ponovo izglasala Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o predsjedniku Crne Gore”, rekla je Đurović.
Poslanici su usvojili i predlog odluke poslanika Demokratskog fronta Slavena Radunovića da se, kako bi se spriječile opstrukcije, “iz razloga hitnosti Zakon objavi najkasnije dan nakon isteka roka u kojem je predsjednik Crne Gore dužan da proglasi zakon”.
Uoči sjednice Skupštine ispred crnogorskog parlamenta, u organizaciji pokreta "Ima nas", počeo je još jedan protest zbog usvajanja izmjena Zakona o predsjedniku, kojim se, kako navode, "namjerava rušenjem institucija i ustavnog poretka urušiti temelji države".
Protest ispred Skupštine Crne Gore (Foto: VOA, Jovo Radulović)
Nakon što su izglasane izmjene Zakona o predsjedniku Crne Gore, grupa demonstranata pokušala je da probije zaštitnu ogradu ispred zgrade Skupštine koju čuvaju jake policijske snage.
Prema navodima učesnika protesta, policajci su u jednom trenutku upotrijebili biber sprej i šok bombe da bi rastjerali grupu demonstranata.
Policija je nakon incidenta saopštila da je dio okupljenih demonstranata, maskiranih fantomkama, uklonio dio zaštitne ograde ispred Skupštine, a potom kamenicama, flašama, pirotehničkim i eksplozivnim sredstvima i prskanjem ručneg spreja - suzavca napao policajce.
Uprava policije (UP) navodi da su incidenti počeli nakon što je organizator protesta pozvao okupljene da se raziđu, i da je pogođeno više policijskih službenika, kao i zgrada Skupštine.
UP u saopštenju ističe i da je, nakon što su policijske starješine izdale naređenje tim osobama da prestanu sa napadom na policijske službenike, a o koje su se oni oglušili, "policijskim službenicima izdato naređenje da upotrijebe najblaže sredstvo prinude – ručni sprej sa nadražujućim dejstvom, kako bi se odbio aktivni napad ove grupe lica."
Protesti ispred Skupštine Crne Gore (Foto: VOA)
"Do ovog trenutka, po raspoloživim informacijama, nema lica ili policijskih službenika koji su u ovom incidentu zadobili teške tjelesne povrede", zaključuje se u saopštenju.
Poslije zasijedanja skupštine nekoliko stotina gradjana i dalje je protestovalo ispred zgrade parlamenta, uzvikujući parole protiv odluke parlamenta koju nazivaju “izdajničkom”.
Zgradu Skupštine Crne Gore čuva kordon od više stotina pripadnika policije u punoj opremi, a policija je blokirala i uži centar grada.
Sjedinjene Države pozvale su "na hitan povratak mirnom i konstruktivnom diskursu".
"Pozivamo sve crnogorske čelnike i građane na nastavak razgovora i pronalaženje mirnih rješenja za političke probleme", navodi se u saopštenju američke ambasade u Crnoj Gori.
Demonstranti su u kolonama automobila od ranih jutarnjih sati blokirali glavne saobraćajnice u Podgorici kako bi, kako su saopštili, “poslali snažnu podršku da je “12. decembar dan D kada je u pitanju normalno funkcionisanje države, ustavnog poretka i pravnog sistema”.
Venecijanska komisija preporučila je prošle nedjelje da se ne usvajaju izmjene Zakona o predsjedniku Crne Gore, jer bi u suštini predstavljale promjenu Ustava i to manjom skupštinskom većinom od propisane.
Izmjene Zakona o predsjedniku, koje su opozicija, pojedini pravni eksperti, ali i predstavnici EU ocijenili neustavnim, predviđaju prenos dijela nadležnosti za izbor mandatara za sastav vlade sa predsjednika na Skupštinu.
Vladajuća većina, predvođena proruskim Demokratskim frontom, ranije je odbacila kritike da su izmjene zakona neustavne, navodeći da je cilj usvojenih izmjena Zakona ubrzanje raspleta političke i institucionalne krize u zemlji.
Ponovo nisu izabrane sudije Ustavnog suda
Skupštine Crne Gore prethodno nije uspjela ni u drugom pokušaju, na sjednici u ponedeljak, da izabere četvoro sudija Ustavnog suda, koji nisu dobili potrebnu tropetinsku većinu, odnosno podršku 49 poslanika.
Za izbor sudija Ustavnog suda, koji mjesecima nema kvorum, predlagačima iz partija većine bila je potrebna podrška poslanika opozicione DPS, koji su je uslovili povlačenjem Zakon o predsjedniku i određivanjem datuma vanrednih parlamentarnih izbora.
Predsjednica Skupštine Crne Gore kazala je da ishod glasanja pokazuje da nijedan kandidat za sudiju nije dobio podršku kvalifikovane većine i da Ustavni odbor mora da ponovi cijelu proceduru prijavljivanja i izbora kandidata.
Đurović je rekla da je “u ovih sedam mjeseci, od kada je na funkciji, tri puta sazivala predsjednika partija na sastanke, na kojima je pokazivana volja za rješenjima”.
“Međutim, ta deklarativna volja za rješenjima, nije se pokazala u praksi”, kazala je Đurović.
Đurović je, takođe, rekla da “nije bilo volje od najvećeg opozicionog kluba DPS-a, jer su se držali striktno toga da su spremni da glasaju samo o dva kandidata – jednog na predlog većine, a drugog na predlog opozicije”.
“Uzaludno je ovo beskonačno odlagati, jer volje definitivno nema”, ocijenila je predsjednica Skupštine Crne Gore.
Poslanik URA Miloš Konatar ocijenio je da u ponedeljak u Crnoj Gori nema važnijeg pitanja od izbora sudija Ustavnog suda, izražavajući žaljenje što poslanici koji nisu prisustvovali sjednici, kako je rekao, ne poštuju odluku medjunarodnih partnera.
"Meni je žao što svi poslanici danas nijesu prisutni i što ne poštuju preporuku međunarodnih partnera. Žao mi je što poslanici opozicije nijesu prihvatili moju ponudu da kompletiramo sudije Ustavnog suda", rekao je Konatar.
Konferencija za novinare URA-e
Poslanica Bošnjačke stranke Kenana Strujić Harbić nakon glasanja je kazala da je “u ovom domu zakazala ne samo Skupština, već i sve institucije u Crnoj Gori”.
“Danas je sve urušeno u Crnoj Gori. Danas se definitivno desio i u Skupštini ustavni puč”, kazala je Strujić Harbić.
Poslanici opozicije iz redova Bošnjačke stranke, Liberalne partije i SDP prije glasanja tražili su odgađanje izjašnjavanja o sudijama Ustavnog suda i apelovali na kolege da još jednom pokušaju da postignu dogovor.
Na glasanju u ponedeljak predložene sudije dobile su podršku 42 poslanika, jednog više nego u oktobru kada je parlament prvi put glasao o sudijama kojima je tada trebala podrška dvotrećinske većine poslanika.
Apel da se "deblokira" Ustavni sud
Premijer u tehničkom mandatu Dritan Abazović rekao je ranije u ponedeljak da URA neće glasati za Zakon o predsjedniku ako se izaberu četvoro sudija Ustavnog suda, i apelovao da se izabere bar jedan sudija.
On je rekao da je URA-e ponudila da odustane od glasanja o Zakonu o predsjedniku i pristupi dogovoru o izborima ako DPS pristane da budu izabrani svi kandidati za sudije, ili da bude izabran jedan nakon čega bi Ustavni sud mogao da odluči i o Zakonu o predsjedniku. Abazović je ocijenio da DPS želi “gužvu u Crnoj Gori”, kao i da je prikaže nefunkcionalnom, kako se, kako je rekao, ne bi nastavila borba protiv organizovanog kriminala i korupcije.
“Rušenje Vlade je imalo to za cilj”, rekao je Abazović i dodao da je predsjednik Crne Gore već jednom prekršio zakon kada je prvi put odbio da potpiše Zakon o predsjedniku. “Svi koji su kršili zakon, to dođe na naplatu. Ako ne želi da potpiše, neka bude spreman da nosi konsekvence”, poručio je Abazović.
Abazović je rekao da razumije poziciju medjunarodne zajednice i dodao da bi Ustavni sud i Sudski savjet bili deblokirani da DPS nije srušio njegovu vladu poslije potpisivanja Temeljnog ugovora sa SPC.
Na pitanje kakvu reakciju očekuje od međunarodne zajednice s obzirom da u novu godinu ulazimo sa nefunkcionalnim institucijama, Abazović kaže da razumije njihovu poziciju.
“Kada je riječ o poštovanju Venecijanske komisije apelujem na sve - nemojte da čitate samo ono što je interpretacija određenih medija u Crnoj Gori. Uzmite dokument VK i pročitajte ključnu rečenicu gdje kažu - prvo deblokirajte Ustavni sud, a da imate funkcionalan Ustavni sud ne bismo ni davali mišljenje, nego smo se javili jer nemate Ustavni sud".
Zato je naš apel da se deblokira Ustavni sud”, poručio je Abazović i najavio da da će izaslanik Sjedinjenih Američkih Država Gabrijel Eskobar, u narednih nekoliko dana doći u Crnu Goru i da će u toku ove sedmice biti “još interesantnih posjeta”.
Uzroci krize
Kriza vlasti u Crnoj Gori kulminirala je padom vlade Dritana Abazovića nakon njegovog prihvatanja teksta Temeljnog ugovora sa Srpskom pravoslavnom crkvom, koji su u DPS-u i ostatku opozicije smatrali protivnim nacionalnim interesima.
Usvajanje spornih izmjena Zakona o predsjedniku uslijedilo je nakon što je predsjednik Đukanović odbio predlog većine da mandatar bude njihov kandidat Miodrag Lekić, i uputio predlog za raspuštanje Skupštine, koji nije dobio podršku u parlamentu.
Ustavni sud koji je u blokadi od septembra ove godine, od ukupno sedam, trenutno ima troje sudija i nema kvoruma za odlučivanje.
Ukoliko Ustavni sud ne funkioniše, nije moguće ocijeniti ustavnost nedavno usvojenih spornih izmjena Zakona o predsjedniku kojima se ograničavaju nadležnosti šefa države i otvara mogućnost izbora mandatara u parlamentu.
Takođe, nije moguće odlučiti ni o inicijativama većine o ocjeni ustavnosti postupanja predsjednika Mila Đukanovića kada je odbio da za mandatara predloži njihovog kandidata Miodraga Lekića.
Bez funkcionalnog Ustavnog suda, takođe, nije moguće proglasiti konačne rezultate lokalnih izbora u nekoliko crnogorskih opština koji su održani 23. oktobra.