Lider Krimskih Tatara Mustafa Dzhemilev je izjavio da želi da na Krim budu poslati medjunardni mirovni vojnici. Gospodin Dzhemilev, veteran borbe za ljudska prava koji je proveo godine u ruskim zatvorima izmedju 1966. i 1986., je govorio u New Yorku na neformalnoj sjednici Vijeća Sigurnosti koju je organizirala Lithuania, a koju je Rusija bojkotirala.
Nakon tog sastanka Dzhemilev je izjavio za Glas Amerike kako se boji da bi krimski Tatari mogli postati metom nasilja pod ruskom vladavinom, te da bi stoga volio vidjeti rasporedjivanje medjunarodnih snaga na Krim. Druga opcija bi bila, kako je rekao, da se na poluotok pošalju snage NATO, kao što je bilo u slučaju Kosova.
Krimski Tatari su masovno protjerivani u vrijeme Staljina zbog navoda o kolaboraciji s nacistima. Tek su se 1991. godine počeli vraćati u svoju domovinu, a danas čine oko 12 posto stanovništva na Krimu, koji broji oko 2 miliona stanovnika.
Nakon tog sastanka Dzhemilev je izjavio za Glas Amerike kako se boji da bi krimski Tatari mogli postati metom nasilja pod ruskom vladavinom, te da bi stoga volio vidjeti rasporedjivanje medjunarodnih snaga na Krim. Druga opcija bi bila, kako je rekao, da se na poluotok pošalju snage NATO, kao što je bilo u slučaju Kosova.
Krimski Tatari su masovno protjerivani u vrijeme Staljina zbog navoda o kolaboraciji s nacistima. Tek su se 1991. godine počeli vraćati u svoju domovinu, a danas čine oko 12 posto stanovništva na Krimu, koji broji oko 2 miliona stanovnika.