Nazvana „Financijski COP“, očekuje se da će konferencija sljedećeg mjeseca vidjeti fokusirane diskusije o novom kolektivnom kvantificiranom cilju za klimatske financije, ili NCQG. Definiše se novi cilj za novčanu podršku od historijskih emitera – uglavnom zemalja na globalnom sjeveru – za rješavanje klimatskih potreba u siromašnijim zemljama.
Sve veće klimatske potrebe
Godine 2009. zemlje, uključujući Sjedinjene Države i Evropsku uniju, složile su se da do 2020. godine zajednički doprinose 100 milijardi dolara svake godine, ali izvještaj OECD-a pokazao je da su se godinama borile za postizanje tog cilja. Što je još gore, veliki dio finansiranja klimatskih promjena došao je u obliku zajmova, za koje kritičari kažu da su izvršili veći pritisak na zemlje u razvoju koje se već dave u dugovima.
Novi pregovori dolaze nakon niza ekstremnih vremenskih uslova pojačanih klimatskim promjenama uzrokovanim ljudskim djelovanjem. Juli je, na primjer, imao tri najtoplija dana ikada zabilježena. Naučnici su u članku na BioScienceu rekli da je, pošto je emisija fosilnih goriva dostigla rekordni maksimum, Zemlja na putu za zagrijavanje od 2,7 stepeni Celzijusa do 2100. godine, daleko iznad cilja od 1,5 stepeni Celzijusa utvrđenog Pariškim sporazumom iz 2015. godine.
Opštinski radnik hladi se pored gradske fontane u Bukureštu, Rumunija, 11. jula 2024.
Za borbu protiv rastuće krize, zemljama u razvoju će sada trebati više od 100 milijardi dolara godišnje, s procjenama u rasponu od 6 biliona dolara do 2030. Čak ni to ne pokriva dovoljno mjere za prilagođavanje već neizbježnim klimatskim promjenama, prema izvještaju UN-a iz 2021. godine.
Domaćin konferencije, Azerbejdžan je u julu pokrenuo Akcioni fond za fklimatsko inansiranje s početnim ciljem prikupljanja milijardu dolara od zemalja i kompanija koje proizvode fosilna goriva.
Nacije će vjerovatno postići kompromis na donjem dijelu NCQG cilja, smatra Irene Monasterolo, profesorica klimatskih finansija na Univerzitetu Utrecht.
„Ovi rezultati pregovora možda neće moći da odgovore na trenutnu potrebu za klimatskim finansiranjem u zemljama sa niskim prihodima, koje su već sada u velikoj mjeri pogođene klimatskim rizikom“, rekla je Monasterolo za Glas Amerike. „Do sada je fokus uglavnom bio na projektima i mjerama ublažavanja [smanjenje emisija], dok ulaganja u adaptaciju zaostaju.”
Financije adaptacije
Dok je finansiranje adaptacije poraslo tokom godina, ublažavanje i dalje čini većinu trenutnih klimatskih finansiranja, otkriva izvještaj OECD-a. Monasterolo je rekla da obim finansiranja adaptacije na kraju zavisi od napora za ublažavanje.
“Ne vidimo hrabre planove za ublažavanje koje bi bilo potrebno za postizanje cilja od 1,5 stepeni Celzijusa, uključujući globalni sjever. Umjesto toga, imamo neke probleme promjene politike i neke velike ekonomije i zagađivačke zemlje poput SAD koje se povlače unatrag i u Evropi”, dodala je.
„Nauka je jasna. Da bismo ograničili globalno zagrijavanje na ispod 2 stepena Celzijusa u poređenju s predindustrijskim vremenima, moramo napustiti proizvodnju, ekstrakciju, korištenje fosilnih goriva i srodne aktivnosti ugljika i fokusirati se na obnovljive izvore energije, a aktivnosti s niskim udjelom ugljika trebale bi se povećati. Ali to se ne dešava. U najnovijoj geopolitičkoj krizi povećali smo našu ovisnost o fosilnim gorivima.”
Ratovi na Bliskom istoku i u Rusiji doveli su energetsku sigurnost u opasnost, navodi Međunarodna agencija za energiju. Dok je rekordan nivo čiste energije došao prošle godine, emisije iz energetskog sektora su također oborile rekorde.
Još jedan razlog za nisko finansiranje adaptacije, rekla je Monasterolo, je složenost procjene klimatskih rizika. „Moramo raditi na tome kako da integrišemo klimatski rizik koji je okrenut budućnosti u modele investitora i finansijskih vlasti. Pristupi zasnovani na tržištu zasnovani na prošlim podacima loš su pokazatelj onoga što bi se moglo dogoditi u bliskoj budućnosti s tekućim klimatskim promjenama.”
Fond za gubitke i štete
Na COP28 u Dubaiju prošle godine, zemlje su se složile da osnuju dobrovoljni fond za istorijske emitere za plaćanje štete uzrokovane klimatskim katastrofama u ranjivim zemljama u razvoju. Zapadne zemlje su takođe pozvale velike emitere poput Kine da daju svoj doprinos. Očekuje se da će pregovarači nastaviti diskusiju na COP29.
Na COP28 klimatskom samitu UN-a, u Dubaiju, Ujedinjeni Arapski Emirati, 5. decembra 2023.
Za sada ostaje nejasno da li će fond za gubitke i štete biti uključen u novi NCQG, kaže Karoliina Hurri, istraživač u Centru za klimatsku politiku i sigurnost pri Finskom institutu za međunarodne poslove.
Fond je „definisan kao dobrovoljan, tako da nije zasnovan na istoj kategorizaciji razvijenih zemalja i zemalja u razvoju. … Neke razvijene zemlje tvrde da fond za gubitke i štete nije dio mandata i da o njemu treba pregovarati odvojeno od ovoga.”
Nadolazeći NDC
Kako je predviđeno da zemlje proglase nove i ambicioznije nacionalne zelene ciljeve do februara 2025., očekuje se da će COP29 biti veliki poticaj.
„Bojim se da nećemo vidjeti dovoljno ambiciozne NDC-e [doprinose utvrđene na nacionalnom nivou], ali mislim da je ovo zaista važno na ovoj Zajednici prakse, posebno rasprava o tome kako osigurati [preporučene] ishode prošlogodišnjeg Globalnog pregleda i diskusija o prelasku sa fosilnih goriva,” objasnila je Hurri.
Hurri je rekla da su mnoge zemlje rekle da će svojim primjerom objaviti ciljeve usklađene s ciljem zagrijavanja od 1,5 stepeni Celzijusa. „Ali u isto vrijeme, nacije mogu same odlučiti šta to poravnanje znači. Ovo pojašnjava koliko je teško doći do NDC-a.”
Na COP28, zemlje su potpisale istorijski sporazum o početku tranzicije od zagađujućih fosilnih goriva. Međutim, Hurri je rekla da ostaje da se vidi kako će se faze pretvoriti u akcije. „Vidimo li, na primjer, rasporede mapa puta kako je ovaj proces planiran na nacionalnom nivou?“
Ključni američki izbori
Rezultati izbora u SAD-u mogli bi imati veliki utjecaj na implementaciju potencijalnih rezultata pregovora, uključujući mjere saradnje s najvećom svjetskom nacijom koja emitira, Kinom, smatra Hurri.
“Nisam vidio vrlo detaljne argumente o klimatskoj politici ni od jednog kandidata, iako znamo da imaju vrlo različite poglede na klimatske promjene. … Znamo šta se dogodilo prošli put za vrijeme mandata predsjednika [Donalda] Trumpa da su SAD smanjile finansijski doprinos za klimu”, rekla je.
COP29 će također označiti prve razgovore o saradnji između novih izaslanika Sjedinjenih Država i Kine — Johna Podeste i Liu Zhenmina. Imali su sastanak radne grupe u Pekingu početkom septembra, na kojem su se dogovorili da budu domaćini samita o metanu i bezugljeničnim gasovima staklene bašte tokom klimatske konferencije.
"Iako američki izbori možda neće uticati na saradnju na ovogodišnjem COP-u, izborni ishod može imati uticaj na kredibilitet njihove saradnje na dugi rok na visokom nivou", rekla je Hurri.