Po prvi put, 30% električne energije proizvedene u svijetu bilo je iz čistih izvora energije jer je broj solarnih i vjetroelektrana nastavio brzo rasti.
Od vrsta čiste energije proizvedene prošle godine, najviše su proizvele hidroelektrane. To je isto kao u većini godina. Ipak, suše u Indiji, Kini, Sjevernoj Americi i Meksiku značile su da je hidroelektrana pala na petogodišnji minimum. Istraživanja pokazuju da klimatske promjene uzrokuju da se suše brže razvijaju i postaju sve teže.
Ljudi su prošle godine potrošili više struje nego ikad, oko 2% više, što je povećanje od otprilike koliko Kanada koristi za godinu dana. Dio ove nove potražnje bio je za toplotnim pumpama, koje su efikasan način za grijanje i hlađenje zgrada, te za električna vozila. Bilo je i za elektrolizere, specijalne mašine koje se koriste za izvlačenje vodonika iz vode, za energiju. Sve su to tehnologije koje pružaju rješenja za klimatske promjene.
Druga povećana potražnja bila je za električnom energijom za napajanje novih centara podataka i za klimatizaciju kako mjesta širom svijeta postaju toplija.
Solarna je prošle godine činila najveći udio nove čiste energije. Dodano je više nego dvostruko više solarne energije od energije uglja. Bila je to 19. godina zaredom da je solarna energija najbrže rastući izvor proizvodnje električne energije. Nalet solarnih instalacija dogodio se krajem godine, a izvještaj predviđa da će 2024. doživjeti još veći skok.
Kina je prošle godine dodala više obnovljive energije nego bilo koja druga zemlja - 51% nove solarne energije i 60% nove energije vjetra u svijetu. Kina, Evropska unija, Sjedinjene Američke Države i Brazil zajedno su činile 81% nove solarne proizvodnje u 2023.
Ipak, Kina je također bila odgovorna za 55% globalne proizvodnje uglja, a 60% kineske proizvodnje električne energije dolazi iz uglja. Međunarodna energetska agencija kaže da je ugalj najintenzivniji ugljik od fosilnih goriva.
Naučnici kažu da se emisije iz sagorijevanja goriva poput uglja moraju strmo smanjivati kako bi se zaštitila klima na Zemlji, ali je došlo do povećanja električne energije proizvedene sagorijevanjem fosilnih goriva. Kina, Indija, Vijetnam i Meksiko bili su odgovorni za gotovo sav uspon.
U izvještaju se navodi da su neke zemlje spaljivale ugalj kako bi nadoknadile gubitak hidroelektrične energije koji su iskusili kada je suša dovela do isušivanja njihovih rezervoara. Ovo je primjer začaranog kruga – kada klimatske promjene podstiču upotrebu većeg broja supstanci koje uzrokuju klimatske promjene.
Uprkos svom rastu čiste energije, fosilna goriva i dalje čine većinu svjetske električne energije proizvedene prošle godine, uzrokujući porast globalnih emisija u energetskom sektoru za 1%. Naučnici kažu da bi čak i kada bismo danas smanjili sve emisije stakleničkih plinova, planeta nastavila da se zagrijava godinama zbog količine zagađivača koji su već dodani u atmosferu.
Analitičari očekuju da će svijet koristiti još više električne energije 2024. Ali predviđa se da će proizvodnja obnovljive energije rasti još brže. To bi moglo značiti pad od 2% (333 terawatt-sata) energije proizvedene iz fosilnih goriva.